iklan

COVID-19, HEADLINE, SAÚDE

Governu foti desizaun aplika Serka Sanitária tanba evita senáriu a’at

Governu foti desizaun aplika Serka Sanitária tanba evita senáriu a’at

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo. Imajen Tatoli /Egas Cristovão

DILI, 04 maiu 2021 (TATOLI)—Tuir klasifikasaun Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), munisípiu Dili tama ona transmisaun komunitária tanba kazu infetadu COVID-19 ultpasa ona 2.000, tanba ne’e Governu deside aplika Serka Sanitária no konfinamentu domisiliáriu jerál obrigatóriu hodi evita senáriu a’at liu.

Tuir Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, bainhira Timor-Leste tama situasaun piór, fasilidade saúde seidauk adekuadu, tanba ne’e presiza buka meiu hodi evita situasaun ne’e.

“Governu hatene katak bainhira ita-nia rain monu ba situasaun iha senáriu a’at liu, maka ita sei la prontu atu hatán kondisaun, tanba ne’e Governu no Estadu foti desizaun deklara Estadu Emerjénsia ne’ebé sempre halo estensaun kada fulan no aplika Serka Sanitária,” Ministra Saúde relata hafoin ramata reuniaun ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Rezidénsia Farol, tersa ne’e.

Governu iha inísiu kedan konsentra liu ba asuntu prevensaun ne’ebé maka iha, tanba ne’e maka sempre apela sidadaun sira atu kumpre medida prevensaun COVID-19 hanesan uza máskara, fase liman bebeik, no aplika nafatin maneira kiik-oan sira atu vírus ne’e mate no labele hada’et ba ema seluk.

“Karik akontese senáriu a’at liu, ita hetan problema tanba daudaun iha ventiladór 45 de’it, karik ventiladór barak mós kada kama presiza médiku lima atu tau-matan ba pasiente ida ne’ebé mak uza ventiladór, entaun ita imajina de’it ita-nia médiku espesialista iha ne’ebé, entaun hakarak ka lakohi ita-nia situasaun hanesan ho Índia ne’ebé tenke husu ajuda médiku hosi nasaun seluk atubele apoiu ita, maski ventiladór barak maibé kuandu laiha rekursu umanu, ventiladór labele moris mesak,” nia akresenta.

Maski nune’e, Governante ne’e haktuir, daudaun ne’e espesialista hamutuk 40 kuaze iha kapasidade utiliza ventiladór.

“Maibé bainhira sura espesialista rua toma konta kada kama no iha kama hamutuk 25 ne’e sei hasoru difikuldade, ne’e mós haree de’it ba moras COVID-19, seidauk haree ba moras sira seluk. Tanba ne’e, ha’u husu ita hamutuk la’o tuir nafatin protokolu saúde no tenke esforsu buat ne’ebé mak ita iha kbiit, atu nune’e labele monu ba situasaun ne’ebé a’at liu, tanba bainhira monu maka ita iha problema,” nia hatutan.

Enkuantu, to’o iha segunda (03/05) Sala Situasaun-Sentru Integradu Jestaun Krize (SS-CIGC, sigla portugés) rejista kazu pozitivu COVID-19 hamutuk 80, kazu rekuperadu 82, no totál ativu 1.255.

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!