iklan

COVID-19, HEADLINE, SAÚDE

CIGC husu entidade hotu labele dezakredita liña frente kombate COVID-19

CIGC husu entidade hotu labele dezakredita liña frente kombate COVID-19

Diretór Sala Situasaun, CIGC, Brigadeiru Jenerál João Miranda ‘Aluk’. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 01 juñu 2021 (TATOLI)— Diretór Sala Situasaun, Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC, sigla portugés), Brigadeiru Jenerál João Miranda ‘Aluk’, preokupa ho populasaun ne’ebé la kumpre regra sanitária, tanba ne’e nia parte husu entidade hotu labele dezakredita serbisu liña frente iha ámbitu kombate surtu COVID-19 iha Timor-Leste.

“Ita rejista ona kazu pozitivu hahú marsu 2020 to’o agora ba rihun ona, númeru óbitu mós besik 20, hanesan situasaun ne’ebé ema hotu haree ho matan, tanba ne’e ema sira ne’ebé halibur ema barak, ha’u bele dehan intensionalmente sira atu dezakredita institusaun sira ne’ebé hala’o misaun atu prevene moras ne’e,” Brigadeiru Jenerál hateten hafoin ramata reuniaun ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha Rezidénsia Farol, tersa ne’e.

Iha enkontru entre CIGC ho Xefe Governu, ko’alia kona-ba medida ezekusaun Estadu Emerjénsia (EE) da-XIV ne’ebé mak aprova ona.

Reprezentante CIGC mós nota katak situasaun atuál polítika iha rai-laran hatudu buat barak mai populasaun.

“Governante sira mós ida ko’alia ida, ida ko’alia seluk, halo komunidade lahatene atu tuir ida ne’ebé mak loos, maibé situasaun reál mak ida-ne’e,” nia akresenta.

Tuir Aluk, maski hahalok entidade sira iha tendénsia ba polítika, maibé CICG la fó importánsia no nafatin buka mekanizmu kombate vírus iha rai-laran.

“Ami la fó importánsia ba ida-ne’e tanba hanesan polítika buat ketak ida, bele halo polítika maibé ba interese públika ka ema hotu nian Governu deside tenke asegura, ami asegura,” nia subliña.

Diretór CICG mós nota katak komunidade laiha konsiénsia kombate surtu COVID-19 iha Timor-Leste, maski Governu impoin ona regra barak.

“Dili iha ona transmisaun komunitária no ninia impaktu mai hosi falta seriedade hosi komunidade rasik, tanba komunidade kuaze laiha konsiénsia katak moras ne’e iha ezemplu konkretu maka pior liu Governu impoin konfinamentu domisiliáriu jerál, maibé movimentasaun ema hanesan ho situasaun normál. Polísia sensibiliza informasaun atu komunidade la’o tuir regra ne’ebé iha maibé realidade laiha,” nia hatutan.

Sorin seluk, CIGC mós haree implementasaun medida sira durante ne’e mak la rigor, nune’e halo movimentasaun komunidade la’o normál.

“Ami haree parte ida ho tempu ida naruk, kona-ba implementasaun medida ne’e kuaze laiha rigorizidade,” nia tenik.

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!