DILI, 30 setembru 2021 (TATOLI)-Organizasaun Catholic Relief Services (CRS) kinta ne’e, halo diskusaun ho reprezentante husi relijiaun Katólika, Protestante no Izlámiku hodi hetan idea foun atu luta kontra violénsia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste.
“Enkontru ohin loron ne’e atu hetan ideia no hanoin hosi maluk relijiaun sira seluk oinsá ita bele servisu hamutuk, no hanoin saida mak igreja bele halo di’ak liután bele haforsa ita-nia komunidade nia espíritu atu preve violénsia hahú hosi uma-laran no sosiedade,” Country Manager CRS, Yane Tamonob Pinto ba Agência Tatoli iha salaun Tower, Fatuhada, Dili.
Notísia Relevante :Violénsia Hasoru Labarik “Exesionálmente” Aas iha TL
Konfisaun relijiozu sira iha papel importante hodi kontribui ba prevensaun kazu violénsia hasoru feto no labarik sira.
Maibé nia dehan atu halakon violénsia doméstika hasoru feto no labarik feto sira tenke involve konfisaun relijiozu sira tanba iha papel importante tebes atu bele enkoraja komunidade hodi transforma sira-nia hanoin atu oinsá prevene violénsia doméstika iha uma-laran.
CRS halo ona esforsu balun maka servisu hamutuk ho parte igreja halo ona peskiza baseline ida iha Munisípiu Bobonaro, Viqueque no Ermera hodi buka hatene fatór importante saida maka kontribui atu ema kontinua hamosu violénsia hasoru feto no labarik feto.
“Entaun iha baseline ne’e ami nota katak violénsia doméstika ne’e mosu tanba menus informasaun. Tanba iha ita-nia baseline ne’e ita-nia komunidade balun hateten katak sira halo violénsia hasoru feto no labarik feto tanba feto sira la halo tuir katuas oan sira-nia hakarak,” nia hateten.
Programa peskiza ne’e CRS hetan fundu husi UN Women ho montante $9.000.
“Programa ida ne’e ami hetan fundu husi UN Women ho montante $ 9.000 liuhosi programa spotlight hala’o durasaun tinan maibé sei ramata iha dezembru maibé ami iha komitmentu rasik atu buka dalan oinsá ita bele kontinua halo kampañamentu ba ita-nia komunidade iha munisípiu sira,” nia dehan.
Iha tempu hanesan National Program Officer UN Women, Liliana Amaral hateten fundu ne’ebé maka sira apoiu ba CRS ne’e atu oinsá halo estratéjia no intervensaun husi grupu relijiozu sira hodi prevene violénsia kontra feto no labarik.
“Ida ne’e importante hametin saudavel ba família sira entaun servisu hamutuk ho relijiaun ida ne’e importante tanba grupu relijiozu sira ne’e iha podér boot liu atu influensia sira-nia sarani liuhosi sira-nia estratejia oioin,” Liliana hatutan.
Iha biban hanesan Diretora Família Arkidioseze Dili, Guilhermina Marçal hateten atu hakotu violénsia doméstika tenke hahú husi família no xefe família iha ninia responsabilidade atu proteje nia kaben no oan sira.
Reprezentante husi Família Arkidioseze Dili ne’e mós relata husi peskiza balun deskobre sistema patriakal kontribui ba kazu violénsia doméstika iha família.
“Sistema patriakal ne’e mak sei maka’as entaun intende fali ida ne’e iha família fen no oan feto sai vítima ba violénsia,” nia hateten.
Aleinde ne’e, Reprezentante Izlámiku iha Timor-Leste, Mohammad Ahmad da Costa hateten promete sei kontribui hodi redúz númeru violénsia kontra feto no labarik feto liuhusi atividade reja kada semana.
“Feto barak liu hetan violénsia hosi uma-laran servisu fatin entaun ita fó formasaun ka hanorin sira tuir doutrina islámiku nian antes atu kaben nune’e hatene sira-nia direitu no dever feto mane nian,” nia dehan.
Notísia Relevante :Janeiru-juñu, SEII simu kazu violénsia doméstika 576
Jornalista : Arminda fonseca
Editor : Agapito dos Santos