DILI, 14 outubru 2021 (TATOLI)–Akadémika no Poeta timor-oan, Vicente Paulino, hateten, loron nasionál kultura ne’ebé hanesan mós loron moris Saudozu Francisco Borja da Costa, hanesan loron importante tanba Estadu valoriza valór kulturál ne’ebé ninia povu rasik asume nu’udar elementu fundamentál ba afirmasaun identitária.
“Ha’u hanoin tempu ona atu Governu hatuur konteúdu obra poétika timor-oan sira nian iha kuríkulu edukasaun nasionál, partikularmente iha disiplina literatura hodi bele hahú fó rekoñesimentu ba obra literária ne’ebé timor-oan sira hakerek ba estudante foin-sa’e bele hatene,” Pueta timor-oan hateten ba Agência TATOLI, via telefónika, kinta ne’e.
Notísia relevante: Borja da Costa nia obra kontribui ba luta libertasaun nasionál
Nia dehan, bainhira Governu hatuur obra sira ne’e di’ak tebes tanba kada nasaun iha ninia loron ba kultura ne’ebé definidu hosi Estadu, tanba ne’e, Timor-Leste nu’udar país ida iha ninia obrigasaun morál atu define loron nasionál kultur hodi valoriza ezisténsia timor-oan nia vivénsia ne’ebé mai ho prátika kulturál sira.
“Timor-Leste deside loron moris Francisco Borja da Costa tanba haree ba ninia eroisidade hodi defende identidade kulturál povu timor-oan nian liuhosi poezia, partikularmente ninia poezia Pátria-Pátria ne’ebé sai nu’udar ita-nia hino nasionál,” nia akresenta.
Tanba ne’e, presiza respeita loron ne’e nu’udar loron istóriku no memóravel, tanba ho loron ne’e maka hotu-hotu hanoin hikas fali kunjuntu prátika ka valór kulturál sira ne’ebé bei-ala sira husik hela hosi jerasaun ba jerasaun.
Pesoalmente, Borja da Costa nu’udar jornalista no poeta ida, nia lori kaneta no kadernu hodi buka informasaun hodi hakerek no públika iha jornál, nu’udar poeta revolusionáriu ida ne’ebé hatudu aten-brani halo asaun krítika ba autoridade koloniál ho ninia versu poétiku sira hanesan ‘Povu Maubere labele sai atan ba emar ida’ (O Povo Maubere não pode ser escravo de ninguém) no ‘Foho Ramelau’, ne’ebé bele hafanu povu ho espíritu revolusionáriu katak ‘iha de’it dalan ida, dalan ne’e mak independénsia’.
Nune’e, Francisco Borja da Costa, nia isin bele lakon maibé ninia lian mak istóriu Timor-Leste hahú hanoin ba ukun rasik-an no ninia obra ne’e nu’udar matadalan ba ita atu reflete kona-ba identidade kulturál.
“Borja da Costa nia poezia sira hotu, nia dehan, iha ninia espíritu rasik, tanba kada versu aprezenta ema Timór nia hanoin ka nia lian, ne’e signifika katak poezia sira hosi Borja da Costa nian sai sasin ba luta libertasaun nasionál, tanba hafanu ema timor sira katak oras to’o ona kaer duni ita-nia kuda talin rasik,” Vicente Paulino hateten.
Poezia influensia espíritu luta libertasaun nasionál
Durante ninia moris tomak, ninia poezia sira influénsia tebes ba espíritu luta libertasaun nasionál, ninia poezia barak mak sai íkone nasionál hanesan ‘Foho Ramelau’, ‘Kdadalak suli mutuk’, ‘Um minuto de silêncio’ no ‘Pátria! Pátria’.
“Ida-ne’e ita bele dehan katak, Borja da Costa ninia poezia kontribui tebes ba luta no liberdade espresaun, pesoalmente, ha’u gosta hotu kedan, tanba hafanu ita atu sai revolusionária iha ideia no asaun sira, hosi ninia poezia sira ne’e, ida mak sai hanesan ikóniku mai ha’u mak ‘O rasto da tua passagem’ no ‘Um Minuto de Silêncio’, tanba versu hosi poesia ida-ne’e reflete duni kona-ba saida mak akontese no sei akontese ba ita-nia rai,” nia subliña.
Tanba ne’e, ho obra sira ne’ebé Francisco Borja da Costa husik hela hotu, timor-oan sira iha obrigasaun morál atu valoriza no dignifika obra literária sira ne’ebé hakerek hosi maluk timor-oan sira.
“Partikularmente ba joven estudante sira tenke badinas iha imi-nia estudu hodi dezenvolve literatura Timór nian no fó valorizasaun ba obra poétika Borja da Costa nian, no mós obra poétika sira seluk hanesan Xanana Gusmão, Crisódio de Araújo, Fernando Sylvan, Abé Barreto, no sira seluk tan. Hodi hatudu ba mundu katak ita mós bele hasemo-an iha mundu literáriu,” nia enkoraja.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina