Top

Organizasaun Meteorolójika Mundiál: Efeitu klimátika El Niño sei sai aat liután iha 2027

Screenshot husi dadus ne’ebé fó-sai husi Gabinete Nasaun Unidas ba Koordenasaun Asuntu Umanitáriu (OCHA, sigla inglés) iha 21 Agostu.

DILI, 04 Setembru 2026 (TATOLI) – El Niño estabelese metin no sei intensifika, sai hanesan eventu ida ne’ebé maka’as tebes iha fulan hirak tuirmai, ho impaktu boot sira iha padraun sira presipitasaun no temperatura nian no risku asosiadu sira ba inundasaun, rai-maran no manas maka’as, tuir atualizasaun foun ida hosi Organizasaun Meteorolójika Mundiál (OMM).

Previzaun sira fó-sai iha kinta ne’e hosi Sentru Produsaun Globál WMO nian indika “probabilidade aas esepsionalmente—besik 100%”—katak El Niño sei persiste to’o Fevereiru 2027. Ida-ne’e marka ba dala uluk atualizasaun OMS nian kona-ba El Niño/La Niña sai hanesan inekívoku, ne’ebé reflete konsensu maka’as iha rede luan organizasaun nian.

Impulsionadu hosi kondisaun tasi nian ne’ebé manas tebes iha Pasífiku tropikál, El Niño hein atu intensifika liután iha fulan hirak tuirmai, atinje intensidade maka’as tebes molok atinje pontu aas iha tinan ida-ne’e nia rohan, ho impaktu klimátiku sira ne’ebé dura to’o 2027.

“El Niño asume proporsaun boot iha ita-nia matan oin. Siénsia la husik fatin ba dúvida: planeta ne’e semo ba bee sira ne’ebé seidauk hatene, no bee sira-ne’e manas daudaun. Temperatura superfísie tasi nian sa’e daudaun, temperatura sira kontinua sa’e, no mundu iha zona perigu ba eventu meteorolójiku estremu sira. Korrida agora entre risku sira ne’ebé aumenta no kompromisu ba ita-nia ema sira no proteje klima ida. tenke manán korrida ne’e,” tenik Sekretáriu Jerál ONU, António Guterres.

“El Niño esepsionál ida-ne’e ezije nível preparasaun no resposta ida ne’ebé esepsionál hanesan. Nunka antes iha istória tinan 50 Organizasaun Meteorolójiku Mundiál nian, ita lansa mobilizasaun ida ho magnitude hanesan ne’e ne’ebé envolve Servisu Meteorolójiku no Idrolójiku Nasionál sira, ne’ebé iha liña oin hodi fornese previzaun no servisu sira hodi salva subsisténsia no proteje moris sira,” António Guterres fó hanoin.

“OMM iha kompromisu atu serbisu besik ho parseiru sira iha sistema Nasaun Unidas no setór umanitáriu hodi fornese intelijénsia no informasaun klimátika ne’ebé presiza atu apoia jestaun dezastre no setór sira ne’ebé sensível ba klimátika hanesan agrikultura, saúde, enerjia, no rekursu bee nian. Ita laiha tempu atu lakon.”

Atualizasaun husi WMO nian kona-ba El Niño/La Niña sai hanesan fonte informasaun ne’ebé iha autoridade liu iha mundu ba governu no ema sira ne’ebé foti desizaun. Previzaun sazonál sira-ne’e bazeia ba konsensu ida hosi modelu sira hosi Sentru Produsaun Globál WMO nian, no mós input hosi peritu sira hosi Servisu Meteorolójiku no Idrolójiku Nasionál sira no sentru sira predisaun klimátika nian iha mundu tomak.

“Iha españól, El Niño signifika ‘labarik ki’ik’, maibé fenómenu ne’e iha potensiál hodi hamosu estragu iha komunidade sira no ekonomia sira iha mundu tomak. Ita asiste daudaun ona interrupsaun no destruisaun ne’ebé kauza hosi rai-maran no inundasaun sira, no ita hein katak impaktu sira-ne’e sei sai maka’as liután bainhira El Niño aumenta forsa,” hatete hosi sekretáriu-jerál WMO/MMO nian, Csteele Saulo.

Notisia relevante: Nasaun neen deklara estadu emerjénsia

TATOLI

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!