DILI, 22 outubru 2021 (TATOLI)—Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun, (CNE, siglá portugés), José Agostino da Costa Belo, hateten partidu polítiku sira bele halo kongresu nasionál hafoin eleisaun prezidensiál 2022, nune’e bele kompete iha eleisaun parlamentár 2023.
“Lei la dehan, ba kandidatu Prezidente Repúblika, karik ema ne’e mai hosi partidu sira liuhosi kongresu ka lae. Maibé depende ba partidu ida-idak no hanesan orgaun partidu haree ba kontestu demokrásia, prosesu sira-ne’e envolve ema barak no desizaun koletiva atu hamosu figura ida,” Prezidente CNE ne’e hateten ba Agência Tatoli liuhosi dadalia ekeskluzivu iha nia knaar fatin, Cacoli, Dili, sesta ne’e.
Haree hosi pensamentu hanesan nasaun demokrátiku ne’ebé iha atu sai Prezidente Repúblika, karik ema ne’e mai hosi partidu sira apoiu karik, presiza lejitimidade mai hosi organizasaun oinsá projeta nia an ba líder ida presiza tenke prosedimentu. Tanba ne’e, deliberasaun reuniaun presiza maibé prátikamente lei eleitorál la ko’alia.
Tanba responsavilidade sidadaun, movimentu no partidu sira presiza haree prosedimentu sira-ne’e atu rezulta Prezidente Repúblika ida kualidade ba nia rain. Maibé, iha lei ko’alia liu kona-ba eleisaun parlamentár, bainhira partidu sira aprezenta kandidatura mak tenke halo uluk kongresu.
Kongresu hala’o kada tinan haat tanba kongresu hanesan instrumentu importante iha partidu nia laran, oinsá define programa, mudansa estatutu no sira seluk tán.
“Lei partidu polítiku artigu 19 ko’alia kona-ba partidu sira-ne’ebé atu partisipa eleisaun parlamentár presiza tenke halo kongresu. Tanba bainhira aprezenta kandidatura lista deputadu ba Tribunál. Ne’ebé, ko’alia mós kongresu bainhira lahalo, la admite ba situasaun sira-ne’e no CNE mós sertifika prosesu tomak sei haree,” nia dehan.
Tuir Lei númeru 2/2016, 3 Fevereiru (Lei partidu polítiku), artigu 19 (Kongresu no Konferénsia Nasionál partidu sira) iha númeru 1 ne’e hateten, partidu polítiku sira bele kria órgaun ne’ebé julga nesesáriu ba prosekusaun objetivu, pelumenus, órgaun sentrál reprezentativu ida, ho funsaun deliberativa.
Númeru 2 hosi artigu ne’e hatutan, Kongresu ka Konferénsia Nasionál partidu nian ne’e aas liu órgaun deliberativu nível nasionál, pelumenus dois terços (2/3) hosi delegadu sira-ne’ebé diretamente eleitu hosi respetivu sírkulu partidáriu, asegura ho partisipasaun no reprezentatividade hosi baze.
Nune’e mós iha númeru 3 ne’e hateten, Kongresu ka Konferénsia Nasionál iha kompeténsia eskluziva ne’ebé prosede ba aprovasaun estatutu no programa polítiku.
Iha artigu 19 (Kongresu no Konferénsia Nasionál partidu sira) iha númeru 4 ne’e haktuir, Kongressu ka Konferénsia partidu nian tenke halo másimu tinan haat (4) dala-ida.
Notísia Relevante: Lei obriga partidu polítiku sira tenke realiza Kongresu Nasionál
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes