BAUCAU, 30 novembru 2021 (TATOLI) – Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, husu sarani hotu iha Dioseze Baucau nian atu halo reflesaun nune’e sai lalenok ba aan rasik molok leno ema seluk.
Bispu Dioseze Dili, fó hanoin ne’e iha ámbitu diákonu na’in-tolu simu ordenasaun saserdotál no selebrasaun Dioseze Baucau bad ala-25 ne’ebé sei selebra iha tinan oin.
“Tinan 25 importante tebes ba sarani sira hotu, atu haraik-aan no uza lalenok hodi leno uluk-aan tanba dalabarak leno uluk ema seluk duké aan rasik,” Dom Virgílio enkoraja sarani sira iha Igreja Katedrál Baucau, Vila Antiga, tersa ne’e.
Bispu Virgílio ne’e akresenta, inportante tebes ba sarani Dioseze Baucau tomak tanba sei marka tinan ida tomak atu realiza selebrasaun tinan-25 Dioseze Baucau nian.
“Ohin ita loke odamatan Katedrál nian atu hahú peregrinasaun tinan tomak atu ita haree didi’ak fitar, rai-rahun sira-ne’ebé durante tinan-25, ita la haree hetan karik mak ho grasa nai Maromak nian no korajen ita bele haree atu la’o ba oin,” Dom Virgílio fó hanoin.
Purtantu, Administradór Diosezanu Dioseze Baucau, Padre Alípio Pinto Gusmão, hateten, pontu importante tolu, dahuluk atu hakmaan Bispu Dili nia kna’ar ne’ebé sei avalia hosi Dom Virgílio do Carmo.
Daruak, mak fó asisténsia relijioza ba sarani sira ho fásil, liuliu iha asisténsia relijioza nian no datoluk mak haburas kreda nia moris iha Timor-Leste.
“Ita presiza husik interese sira, amu-lulik sira simu vokasaun atu habelar misaun kreda nian no iha Dioseze Baucau hanesan ita rona hosi Papa João Paulo II nian dehan fó asisténsia relijioza, haburas no habelar uma kreda,” Padre Alípio hateten.
Padre Alípio fó-sai katak, interese Dioseze Baucau nian tenke aas-liu interese pesoál, nune’e husu amu-lulik, relijioza no sarani Dioseze Baucau tenke hola-parte iha preokupasaun dioseze nian.
Preokupasaun seluk dioseze nian mak kada tinan fó-sai planu pastorál no tinan oin tema ho “Eukarístia no família ho nia dezafiu sira” ne’ebé sai atividade selebrasaun aniversáriu tinan-25 Dioseze Baucau nian no katekeze.
Nune’e mós preokupasaun seluk kona-ba sínodu Bispu sira nian ne’ebé sei konsulta ho sarani sira-nia hanoin.
Tanba ne’e, Padre Alípio konvida amu Pároku, Vigáriu Parokiál no relijiozu ka relijioza sira atu tau iha sériu prosesu ida sínodu Bispu sira-nian tanba atu konsulta no rona sarani sira.
Prezidente Komisaun Organizadora tinan 25 Dioseze Baucau, Padre Benedictus Rando, hateten, selebrasaun tinan-25 ne’e hakarak hakle’an liután vida pastorál no espíritual ho tema “Konsolida saserdósiu hamutuk ho São José hanesan mahein prátika ejizénsia eukarístia, komunga kristu moris hanesan nia no renova kontinua vida Dioseze nian iha selebrasaun murak mutin”.
Atividade ne’ebé sei realiza mak hanesan vizita illas São José nian iha kada parókia iha Dioseze Baucau iha loron 19 marsu 2022 no formasaun kle’an kona-ba figura São José nian liuhosi katekeze.
Husu renova-aan
Entretantu, Bispu Dioseze Maliana no Prezidente Konferénsia Episkopál (CET, sigla Portugés), Dom Noberto Amaral husu dioseze Baucau hotu atu renova-aan uluk antes sai ba liur durante selebrasaun aniversáriu tinan-25 nian.
“Husu ba dioseze Baucau atu halo kompromisu ne’ebé liuhosi renovasaun, renovasaun hosi ita-nia-aan hafoin mak sai ba li’ur, laiha renovasaun mak sai ba li’ur susar boot, atu hahalok nia folin halai hanesan, se lae maske ita iha planu barak ita la halo buat ida,” Dom Noberto fó hanoin ba dioseze Baucau.
Abertura aniversáriu tinan-25 Dioseze Baucau hanesan Bispu Dioseze Maliana no Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla Portugés), Dom Noberto Amaral, Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, akompanã hosi Administradór Diosezanu Dioseze Baucau, Padre Alípio Pinto Silva, autoridade munisipál, padre pároku no sarani dioseze tolu.
Dioseze Baucau harii iha loron 30 novembru 1997 no ohin 30 novembru tama ona ba tinan-25 ne’ebé kompostu hosi munisípiu haat hanesan Baucau, Manatuto, Lautém no Viqueque ho total parókia 23 ne’ebé antes ne’e lideradu hosi Bispu Dom Basílio do Nascimento (matebian).
Jornalista : Natalino Belo
Editór : Evaristo Soares Martins