DILI, 11 janeiru 2021 (TATOLI)—Reprezentate povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál husu Autoridade Munisípiu Dili (AMD) atu halo jestaun ba lixeiru Tibar-Liquiça.
Notísia Relevante: AMD sei koloka kaixote lixu 4000 iha sidade Dili
“Simu informasaun hosi komunidade balun iha Tibar ne’ebé informa kona-ba lixu iha ne’ebá la iha ninia separasaun entre plástiku no lixu seluk hodi sunu, nune’e bainhira sunu lixu sira-ne’e afeta makaas ba komunidade ne’ebé hela besik iha lixeiru Tibar, no piór liu iha tempu udan ne’e iis,” Deputada CNRT, Veneranda Lemos levanta iha plenária Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Bainhira udan halo lixu ne’ebé sunu ne’e, nia su’ar taka metin hanesan tiha fali abu-abu ne’ebé bele afeta ba populasaun nia saúde hanesan moras infesaun vias respiratóriu ba labarik sira no ema boot sira-ne’ebé hela besik iha área refere.
Nia mós preokupa ho problema lixu iha kapitál Dili, to’o ohin loron liu-liu iha balleta sira bianhira udan boot lixu ho kuantidade boot hanesan plástiku no agua mamuk ne’ebé bee lalin mai hotu no lekar namkari iha estrada nia leten.
Deputadu Khunto, António Vediál, husu autoridade munisipál presiza halo jestaun lixu tanba sai nafatin preokupasaun, ohin loron iha fatin públiku lixu kontinua lekar arbiru liu-liu iha tempu udan iha tasi ibun sira-ne’e nakonu ho lixu.
Deputada Frente Mudansa, Isabel Ximenes, hateten programa Governu iha tinan liu-ba kona-ba distribuisaun kaixote lixu ne’ebé atu koloka iha uma-kain ida-idak ne’e di’ak tebes tanba problema lixu ne’e mai hosi uma-kain sira.
“Maibé, observasaun ne’ebe iha Comoro uma balun iha parte Golgota sira-ne’e simu duni maibé mai fali aldeia Kampung Baru no Kampung Merdeka tun mai iha sorin, to’o agora seidauk simu kaixote lixu. Ha’u lahatene, iha Dili área seluk simu mós ka lae tanba ita-nia problema boot ida lixu ne’e hosi uma-kain ida-idak halo ona didi’ak enpakote lixu sira-ne’e tau tiha ba plástiku ho di’ak,” nia dehan.
Maibé ita hatene povu balun sira-nia servisu kiik halo hanesan ba hili lata no sasán ne’ebé sai resiklazen hodi faan fali, nune’e lekar fali lixu iha plátiku sira halo lekar fila-fali iha fatin ne’ebé mak tau kaixote lixu komunidade nian.
Entaun, nia husu, problema kaixote lixu atu koloka ba uma-kain sira halo duni seidauk másimu mak presiza Governu kontinua, nune’e komunidade hotu hetan no bele jere lixu hodi tau iha nia fatin.
Hatán ba preokupasaun ne’e reprezenta Governu liuhosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Fransisco Jeronimo, hateten kona-ba jestaun lixu Governu prevee ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022.
Problema lixeiru Tibar no lixu iha kapitál la’ós foin maibé tinan barak ona seidauk rezolve to’o agora, tanba laiha fatin apropriadu no mós sidadaun hotu presiza kontribui oinsá labele soe fo’er arbiru.
PN aprova adisional millaun $2-resin ba AMD jestaun lixu
Parlamentu Nasionál aprova orsamentu adisionál $2.300.000 ba Autoridade Munisípiu Dili ba tinan fiskál 2022, ne’ebé tau iha kategória despeza bens no servisu ho programa kódiku 798 kona-ba bee no saneamentu, dotasaun inisiál $1,308,582 iha alterasaun aumenta $2.300.000 nune’e dotasaun finál sae ba $3,608,582.
Ho aditamentu rubrika ba orsamentu ne’e atu hala’o servisu rekoilla no transporte lixu ka resíduos sólidos iha sidade Dili relativa hosi lote-1 zona leste no lote-2 zona oeste.
Halo dezeñu, konstrusaun, reabilitasaun ho jestaun ateru estasaun tratamentu resíduos iha Tibar, no mós fornesimentu ekipamentu ba rekolla resíduos iha Dili ba operasaun iha terenu no estasaun tratamentu.
Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Ferreira de Carvalho, aseita ho proposta refere ne’ebé propoen aumenta osamentu diretamente servisu munisipál Dili nian hodi finansia atividade sosa ekipamentu ho konstrusaun infraestrutura ateru lixeiru Tibar.
Nia dehan, fulan hirak liu-ba Konsellu Ministru (KM) aprova ona konkursu públiku hamutuk hitu ne’ebé atu ajudika empreza bele halo meloramentu projetu jestaun lixu iha kapitál Dili.
Governante ne’e haktuir, hahú 2016 bazea ba estudu Banku Dezemvolvimentu Aziátiku (ADB) hatudu iha 2020 Dili prodús lixu 260 tonelada, ne’ebé 45% mak transporta ba iha lixeira Tibar, munisípiu Liquiça no 55% ho exemplu 33% sunu de’it, soe liu 7% hakoi 6%, soe iha trainazen 5% no seluk tan.
Nune’e Governu propoin ho polítika refere atu halo mudansa ba jestaun lixu, hanesan daudaun Munisipiu Dili iha kamioneta 49 hodi tula lixu loro-loron oinsa ho forma di’ak liután.
Ho projetu jestaun lixu ne’e sei hadia pozisaun lixu sira tau kontentór lixu ka kaixote lixu sira hodi fasilita besik komunidade kada bairu hodi soe fo’er.
“Ita sei tau kontentores ka kaixote lixu ao longo de 178 km argumentu ho dimensaun oi-oin,” nia dehan.
Notísia Relevante: Xefe Suku Bemori husu loja-na’in sira soe lixu iha lixeiru Tibar
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes