DILI, 25 fevereiru 2022 (TATOLI)–Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) no Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), sesta ne’e, realiza diálogu ho setór públiku no privadu kona-ba rekuperasaun ekonómika iha rai-laran.
“Liuhosi diálogu ne’e, bele loke espasu ba Governu atu rona parseiru dezenvolvimentu hotu, atu identifika saida mak ita halo di’ak ona, seidauk no presiza halo melloramentu iha prosesu dezenvolvimentu nia laran,” Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo Silva, hateten, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés), Caicoli.
Diálogu konsentra liu ba programa rekuperasaun ekonómika, ne’ebé MTKI hola parte, nune’e rona ideia no esperiénsia hosi setór públiku no privadu atubele haree ninia efetivu, efisiénsia no efikásia durante tinan-rua nia-laran, hodi hadi’a di’ak liután iha futuru, tanba iha prosesu dezenvolvimentu, liuliu rekuperasaun ekonómika ne’ebé hala’o, iha ninia progresu no dezafiu.
“Atividade ne’e hanesan oportunidade atu relembra saida mak ita presiza halo ba oin no prepara-an iha parte ekonomia atu integra iha Ázia no Komunidade País ho Lian Portugés (CPLP, sigla portugés),” nia tenik.
Notísia relevante: CCI-TL husu Governu envolve emprezáriu iha planu rekuperasaun ekonómika
Iha parte ekonomia, durante ne’e MTKI hola parte kria kondisaun ba emprezáriu sira atu estimula atividade hafoin hetan perturbasaun durante COVID-19 no situasaun kalamidade.
“Ami iha programa Kréditu Suave ho funan kiik 3% ne’ebé agora la’o hela, ida-ne’e iha ona atendimentu lubuk ida ba benefisiáriu sira ne’ebé ho alvu ba negósiu kiik no médiu,” Ministru akresenta.
Aleinde ne’e, MTKI iha programa kapasitasaun joven liuhosi programa Business Challenge.
“Ida-ne’e hetan resposta di’ak hosi ita-nia benfisiáriu hamutuk 30.000, ne’ebé selesionadu atu hetan ajudu,” nia dehan.
Iha mós programa kurtu prazu hanesan Cesta Bázika, ne’ebé antes ne’e MTKI hola parte ho parsialmente hamutuk ho ministériu seluk, hodi halo distribuisaun produtu ba komunidade iha territóriu laran ho susesu.
“Ida-ne’e bele inklui komponente hotu hanesan, kuda-na’in, sosa-na’in no sira seluk atu estimula hotu,” Ministru realsa.
Iha parte turizmu, iha programa pilotu hanesan turizmu komunitáriu, ne’ebé daudaun implementa hela iha munisípiu balun no ba oin sei replika tan ba munisípiu sira seluk.
Iha fatin hanesan, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amara, hateten, diálogu entre ho setór públiku no setór privadu kona-ba rekuperasaun ekonómika importante tebes tanba tinan ne’e Governu iha medida importante lubuk ida, ne’ebé presiza hametin kooperasaun ho parseiru sira.
“Diálogu ne’e atu esplora posibilidade serbisu hamutuk entre setór públiku no privadu atu aselera programa prioridade hosi Governu iha tinan 2022, tanba ita hatene sei iha kontinuasaun programa Cesta Bázika,” Ministru dehan.
Notísia relevante: Governu aprova distribuisaun Cesta Bázika ba família rendimentu menus $500
Aleinde programa Cesta Bázika, iha mós programa prioridade seluk mak hanesan osan ne’ebé aloka ba kapitál dezenvolvimentu, ne’ebé ninia programa envolve setór privadu.
Tanba ne’e, ministériu responsável hakarak rona dezafiu hosi setór privadu sira no hosi parte setór públiku liuhosi Diretór sira iha Ministériu Finansa, ne’ebé aprezenta reforma sira ne’ebé Governu iha atubele hakat liu dezafiu sira ne’ebé impede dezenvolvimentu.
Nune’e mós, Prezidente Kámara Komérsiu Industria Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima, hateten, relasiona ho rekuperasaun ekonómika, daudaun Timor-Leste seidauk iha indústria no buat barak.
“Ita tenke rekoñse katak ita-nia setór privadu rasik fraku, maibé ita labele paradu hela de’it, entaun ita husu ba Governu atu halo ninia knaar ho alokasaun iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022, atu osan ne’e kari iha rai-laran, labele sai hotu ba li’ur,” nia dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina