DILI, 14 jullu 2022 (TATOLI)—Vise Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál (PN), Patrocínio Fernandes, hato’o observasaun jerál desde 2017 to’o ohin loron Estadu Timor-Leste hakat fali ba kotuk iha setór esensiál haat.
Notísia Relevante: Debate PN-PM kona-ba “Estado do país” re-define medida estratéjiku
“Setór esensiál dahuluk mak setór lei no orden, hafoin restaura independénsia iha tinan 20 nia laran, Bankada CNRT hare katak prosesu konstrusaun Estadu hasoru revés drástiku ka hakat fali ba kotuk bainhira polítiku sira-ne’ebé lidera órgaun Estadu nian halo violasaun ba konstituisaun ne’ebé sai hun no abut ba prosesu konstrusaun Estadu, dezenvolvimentu nasionál no sustentabilidade Timor-Leste nian hanesan Estadu soberania ida,” Vise Bankada CNRT ne’e, hato’o iha intervensaun polítika iha debate ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ho tema ‘Estado do Pais’ liuhosi reuniaun plenária extraordináriu iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.
Nia dehan. ne’ebé la tuir prosedimentu konstituisionál ne’ebé kria ona presedente negativu fó ameasa ba prosesu konstrusaun Estadu nian, no liu-liu sai ameasa ba sustentabilidade demokrasia atu kumprimenta lei no orden iha Timor-Leste.
Ba daruak mak setór sustentabilidade fiskál, bankada CNRT observa katak hahú hosi 2017 to’o 2022, Parlamentu Nasionál aprova ona osan hamutuk biliaun $10.8 maibé laiha mudansa signifikativu iha setór alternativa ne’ebé sai fonte rendimentu la’ós petróleu.
Timor-Leste kontinua depende ba rendimentu hosi kampu Bayu-Undang, tuir informasaun hosi Governu katak tinan ida-ne’e kampu Bayu Undang sei maran, no kapitál fundu Petrolíferu nian depende de’it ba investimentu iha merkadu finanseira, iha tinan 2022 ne’e, Timor-Leste lakon biliaun $1,6 tanba efeitu invazaun Rusia nian ba Ukránia ne’ebé afeta ba merkadu finanseira mundiál.
Mezmu Timor-Leste sai ona na’in ho asaun maiória ba kampu Greater Sunrise maibé laiha esforsu hosi Governu atu aselera prosesu esplorasaun ba kampu Greater Sunrise, nune’e bele fó rendimentu hodi aumenta kapitál fundu petrolíferu nian.
“Kampu Greater Sunrise hanesan kampu komprovadu ne’ebé hein de’it desizaun Governu nian atu halo esplorasaun, maibé to’o ohin loron, públiku la haree iha sinál katak sei iha esplorasaun iha kampu refere. Iha Programa VIII Governu nian, (la’ós Governu Viabilizadu), iha seksaun IV ne’ebé ko’alia kona-ba dezenvolvimentu ekonomia, tuir loloos Governu harii ona baze lojístika iha Suai, dezenvolve refinária petrolífera no dezenvolve fábrika LNG atu nune’e bele atinje kalendáriu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian ne’ebé termina ona katak to’o iha 2026, katak hahú fó ona reseita ba fundu petrolíferu,” nia dehan.
Bankada CNRT nota, la hatudu vontade polítika atu dezenvolve kampu Greater Sunrise no situasaun ida-ne’e lamentável tebes, tanba maske dalabarak ita hotu ko’alia kona-ba setór produtivu hanesan alternativa atu sustenta setór fiskál, maibé setór agrikultura no turizmu seidauk bele troka rendimentu ba iha fundu petrolíferu.
Datoluk, iha setór infraestrutura bázika, Bankada CNRT observa katak iha tinan lima ikus ne’e laiha dezenvolvimentu signifikativu iha setór infraestrutura ne’ebé sai hanesan koluna vertebrál ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun ida-nian.
Governu anteriór harii ona estrada ne’ebé liga kapitál Dili ba iha kapitál munisípiu sira no balun oras ne’e kontinua la’o, enkuantu aleinde la halo manutensaun ba infraestrutura ezistente sira, no la halo projetu infraestrutura foun maske dada ona osan liu biliaun $6 hosi fundu petrolíferu, falta manutensaun ba estrada no ponte rezulta infraestrutura esensiál sira-ne’e hetan estragu durante tempu udan ka bainhira mosu kalamidade.
Governu anterior inisia programa ligasaun nasionál fazeadamente liuhosi harii estrada ne’ebé liga kapitál munisípiu ida ba munisípiu seluk, enkuantu to’o ohin loron tuir loloos tama ona ba faze ligasaun munisípiu ba postu administrativu, infelizmente laiha kontinuasaun.
Bankada CNRT lamenta tanba Governu laiha asaun konkretu hodi hadi’ak no halo manuntesaun ba infraestrutura bázika hirak ne’ebé hetan estragu efeitu hosi inundasaun iha tinan rua liubá. Ezemplu, estrada, ponte, valeta, natar, irrigasaun no mota hetok aat no agora daudaun prejudika tebes movimentu populasaun sira.
Enkuantu, ba dahaat, setór ekonomia, Bankada CNRT observa katak Timor-Leste nia ekonomia hetan revés drástiku nu’udár efeitu direta hosi krize polítika konstitusionál ne’ebé obriga Estadu la’o de’it ho rejime duodesima iha 2017 no 2020 fó efeitu direta ba ekonomia rai-laran.
Mezmu iha argumentu seluk ne’ebé liga ba pandemia globál COVID-19, maibé Governu nia kapasidade ezekusaun ba Orsamentu Jerál Estadu mós fó impaktu direta ba resesaun ekonomia hodi halo kreximentu ekonomia monu to’o menus 8% (-8%), ba programa sira hanesan PRE ka Programa Rekuperasaun Ekonomia.
Mezmu dehan, hasa’e kuantidade produsaun kafé no produtu agríkola sira seluk, maibé iha realidade to’o ohin loron laiha implementasaun, no pior liu, Governu halo fali importasaun ba manu futu hosi nasaun viziñu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




