DILI, 15 setembru 2022 (TATOLI)–Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, planeia ona atu hala’o vizita ba nasaun tolu hanesan Cambódia , Singapura, no Portugal iha tinan ne’e, hafoin fila hosi vizita iha Nova Iorke iha fulan-setembru nia laran.
“Ha’u sei buka atu hetan permisaun hosi Parlamentu hodi vizita Cambódia tuir konvite Majestade Liurai nian. Ita-nia belun konfiável Primeiru-Ministru Hun Sen, ne’ebé asume Prezidénsia rotativa Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) sai ona advogadu ativu ba Timor-Leste nia aplikasaun membru iha organizasaun rejionál importante ida-ne’e,” PR Horta informa liuhosi diskursu iha ámbitu sesaun solene V Lejizlativa, V Lejizlatura, iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.
Xefe Estadu konsidera vizita ne’e sei sai nu’udar oportunidade atu esplora komérsiu no investimentu, partikularmente iha setór agrikultura.
“La kleur hafoin vizita Cambódia, ha’u sei buka hetan permisaun hosi membru Parlamentu sira ba vizita Estadu ida ba Portugal, ho konvite hosi ita-nia belun Prezidente Marcelo Rebelo Sousa. Ha’u mós sei partisipa hanesan oradór prinsipál iha simeira web globál iha Lisboa, nu’udar eventu ne’ebé iha espetativa atu iha delegasaun na’in-65.000 mak marka prezensa,” nia akresenta.
Notísia relevante: PR Horta vizita Austrália sei ko’alia prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise
Aleinde ne’e, PR sei hala’o mós vizita ofisiál ida ba Singapura iha semana dahuluk fulan-dezembru, hanesan resposta ba konvite hosi Prezidente Singapura.
“Singapura sai ona belun no parseiru firme. Tanba ne’e, ha’u iha intensaun atu esplora liután investimentu Singapura iha Timor-Leste,” PR tenik.
Laureadu Nobel Pás ne’e dehan, liuhosi komérsiu no investimentu, Timor-Leste bele habelar no hakle’an daudaun integrasaun ekonómika rejionál, tanba nesesidade impozisaun jeografia no opsaun estratéjika, maka nasaun joven ne’e kontinua esplora dalan hotu ba integrasaun ekonómika rejionál.
Timor-Leste sei hetan asesaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (WTO, sigla inglés) nian iha tinan oin, nu’udar estensaun naturál ba nasaun nia integrasaun ekonómika globál no rejionál.
Asesaun ba ASEAN no WTO ne’e orientada hosi Timor-Leste nia interese ekonómika rasik, hanesan ezemplu prosesu reforma ekonómika doméstika hodi garante ambiente posível ne’ebé saudável ba investór nasionál no estranjeiru sira no diversifikasaun ekenómika.
Integrasaun ekonómika no adezaun ba ASEAN nu’udar imperativu estratéjiku ida, ne’ebé asosiasaun ne’e sai importante ba Timor-Leste nia estabilidade no prosperidade, nune’e mós pás no prosperidade iha Timor-Leste tenke sai kestaun ba ASEAN.
Nune’e, Horta dehan, misaun péritu seniór sira hosi ASEAN kobre pilár tolu hanesan polítika, seguransa, sosiál-kulturál no ekonómiku, hala’o revizaun kle’an kona-ba preparasaun adezaun Timor-Leste nian ba asosiasaun.
“Ha’u sei halo viajen ba Nova Iorke atu partisipa iha Asembleia Jerál ONU no ha’u hetan oráriu atu halo diskursu ba plenária iha dadeer loron 23 setembru. Ha’u sei hato’o diskursu mós iha sesaun espesiál ida kona-ba Komisaun Harii Pás iha loron 26 setembru. Ha’u hein atu fila hikas mai Timor-Leste iha loron 29 setembru,” nia subliña.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina





