NASIONÁL, INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

PR Horta-Vise PM Santa Sé lansa Sentru Fraternidade Umana Timor-Leste

PR Horta-Vise PM Santa Sé lansa Sentru Fraternidade Umana Timor-Leste

Vise Primeiru-ministru Santa Sé, Arsebispu Edgar Peña Parra

DILI, 19 setembru 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta ho Vise Primeiru-Ministru Santa Sé  ne’ebé substitui hosi Sekretária Estadu, Arsebispu Edgar Peña Parra, segunda ne’e, lansa no asina plaka ‘Centro da Fraternidade Humana Timor-Leste em prol da Páz Mundial’ iha iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili.

Notísia Relevante: Papa Francisco agradese esforsu TL promove dame no toleránsia

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no Vise Primeiru-Ministru Santa Sé, Arsebispu Edgar Peña Parra, hasai retratu hamutuk ho kardeál Timor Leste, Malázia no reprezentante relijiozu sira hafoin asina faktu Centru da Fraternidade Humana Timor-Leste Para Páz Mundiál e Convivência Comum, iha Palásiu Prezidénsiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda (19/09). Imajen Tatoli/António Daciparu.

Aliénde ne’e asina mós paktu inter-relijiozu Fraternidade Umana Timor-Leste ba pás mundiál no konviviénsia komun, hosi Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, Prezidente Komferénsia Episkopál Timorense, Dom Norberto do Amaral, Reverendu Pe. Alípio Pinto Gusmão, Reverendu Pastor Domingos Alves, Reverendu Pastor Apolinario Martins ho Abdullah Said Sagran.

“Timor-Leste nu’udar nasaun dahuluk ne’ebé adota dokumentu fraternidade unidade. No, ohin primeiru pasu lansamentu ‘Centro da Fraternidade Humana Timor-Leste em prol da Páz Mundial’atu implementa fraternidade umana no ba oin hein katak bele adopta dokumentu fraternidade umana ba kuríkulu eskola tuir nivel kada eskola hahú ensinu báziku to’o universidade. Nune’e agradese mós ba prezensa Vise Primeiru-Ministru Vátikanu ohin partisipa iha lansamentu sentru ida-ne’e,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten.

Xefe Estadu hateten, iha 2019 simu konvite hosi Amu Papa Francisco atu hola parte membru painel juri ba prémiu fraternidade umana ne’ebé inisia hosi líder boot igreja katólika no musulmana, Papa Francisco ho Ahamad Al-Tayyib Gran Iman de Alazar Cairo, ho esforsu  promove fraternidade umana ba mundu tomak

Tuir Horta, misaun ne’ebé nia hola parte hanesan painel juri hanesan parte ida ho responsabilidade boot promove pás mundiál no bainhira nia parte fila mai Timor-Leste hala’o reuniaun ho líder relijiaun sira iha rai laran hodi entrega dokumentu fraternidade umana.

Nia hatutan, hafoin eleisaun prezidensiál 2022 no eleitu sai Prezidente repúblika períodu 2022-2027, iha nia vizita dahuluk ba Indonézia hasoru malu mós ho lidér islámiku Indonézia hodi entrega mós dokumentu fraternidade umana hodi husu adota mós dokumentu refere ne’ebé Indonézia hanesan populasaun maiória musulmanu iha mundu.

Iha  istória Timor-Leste nian, timoron  hotu iha responsabilidade no kompromisu lori misaun ida hodi konsolida pás hatudu ona iha loron primeiru restaurasaun independénsia no Estadu mós   ratifika dokumentu sira direitu umanu.

Asesér Fraternidade Umana Prezidensia Repúblika, Martinho Gusmão, hateten  sentru fraternidade umana ne’e inisia husi Prezidensia Repúblika no ohin lansa ona tuir mai sei  elabora nia estatutu, inter-relijozu sira sei haruka kada nia reprezentante mai iha sentru atu servisu hamutuk oinsá elabora fraternidade umana la’o ba oin.

Notísia Relevante: Fraternidade umana promove kultura diálogu nu’udar dalan kolaborasaun komun

Sua Eminénsia Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hamutuk ho reprezentante relijíaun iha Timor-Leste asina deklarasaun dokumentu Centro da Fraternidade Humana Timor-Leste Para Páz Mundiál e Convivência Comum, iha Palásiu Prezidénsiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda (19/09). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

Tuir nia, fraternidade Umana iha asentu rua hosi parte Estadu no ida hosi parte relijiaun hotu-hotu nian, tanba sentru ne’e sei halo diskusaun ho relijiaun hotu no parte Governu no sei halo estudu kle’an oinsá integra dokumentu ne’e ba iha kuríkulu eskola sira.
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál aprova projetu rezolusaun PN númeru 93/V(4a), kona-ba Pás Mundiál, Fraternidade Umana no Koexisténsia Komun ho unanimidade ho rezultadu votasaun a-favór 60, kontra no abstensaun 0.

Nune’e, projetu rezolusaun PN kona-ba Pás Mundiál, Fraternidade Umana no Koexisténsia Komun ne’ebé Timor-Leste hanesan nasaun primeiru ne’ebé adota dokumentu ne’e.

Asembleia Jerál Nasaun iha fulan dezembru 2020 marka iha loron 04 fevereiru hanesan loron internasionál Fraternidade Umana, konsidera loron ne’ebé asina deklarasaun Abu Dhabi 04 fevereiru 2019 entre Santidade Papa Francisco ho Saserdote Musulmanu Al-Azhar, Ahmad Al- Tayyeb.

PN louva konteúdu deklarasaun kona-ba fraternidade umana ba pás mundiál konvivensia komun no konvite promosaun justisa, pás, direitu umanu no liberdade relijioza.

Kongratula esforsu dezenvolve relasaun internasionál pasífika hosi parte subskritór mensajen, konsiente diálogu, kompreensaun, difuzaun kultura toleránsia, aseitasaun konvivénsia entre ema umanu kontribui signifikante ba redusaun problema oioin hanesan ekonomia, sosiál, polítika no ambientál ba parte jéneru umanu.

Serimónia asina faktu Centru da Fraternidade Humana Timor-Leste Para Páz Mundiál e Convivência Comum, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda (19/09). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

Reafirma igualdade entre mane no feto ba rekuñesimentu direitu instrusaun ba servisu no exersísiu direitu polítiku, rekuñese pluralidade relijiaun no liberdade kredo, pensamentu, expresaun no asaun enkuantu pilár demokrátiku.

Valoriza vizaun relijiaun hanesan promotor ba pás, koñesimentu mutúo, fraternidade umana no konvivensia komun no perspetiva dezafiu komun koloka umanidade, pás, hahán, ki’ak, alterasaun klimátika, saúde públika, konsiente nesesidade resposta komun komunidade internasionál.

Toma konta situasaun polítika mundiál atuál ho pás, diálogu no respeitu direitu umanu, ho nune’e Parlamentu Nasionál deklara kompromisu ho valór pás diálogu respeitu direitu umanu no louva deklarasaun refere no ONU estabelese ona sai loron mundiál ba fraternidade umana.

Ho ida ne’e, husu Governu promosaun valór fraternidade umana iha planu internu liuhosi medida konkreta hodi mellora bem-estar sidadaun Timor-Leste, nível multilateral, liuhosi doasaun protetora no promosaun konvivénsia pasífika entre povu.

Entertantu partisipa iha serimónia lansamentu ne’e marka mós prezensa hosi líder órgaun soberania sira hotu, membru oitavu Governu, Prezidente Konferénsia Episkopál Timor-Leste, Bispu Dom Norberto Amaral, reprezentante relijiaun Islámika, Hindu, Budha no relijiaun sira seluk, Eis Primeiru Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, padre-madre, korpu diplomátiku no konvidadu sira seluk.

Notísia Relevante: PN aprova rezolusaun adota deklarasaun Pás Mundiál ho unanimidade

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!