iklan

JUSTISA, HEADLINE, Uncategorized

PNTL no F-FDTL sei “trava” timoroan ne’ebé viájen bá diáspora liuhosi ajénsia ilegál

PNTL no F-FDTL sei “trava” timoroan ne’ebé viájen bá diáspora liuhosi ajénsia ilegál

Kaza Militár Prezidénsia Repúblika Internu Maijór Francisco Da Silva no autoridade seguransa sira (PNTL, PSIK, SNI, F-FDTL, SERVE, Komissaun Autoridade kona-ba Tráfiku Humanu sei anúnsia ho konjunta, pozisaun kona-ba sidadaun ne’ebé abandonadu iha Portugál. Iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili, kuarta (18/10). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 19 outubru 2022 (TATOLI)— Hahú iha loron 27 outubru 2022, Autoridade Seguransa no Defeza Timor-Leste, foti asaun hodi trava ka kansela viájen timoroan sira ne’ebé hakarak  bá estranjeiru liuhosi ajénsia ilegál, nune’e bele prevene sidadaun terus iha rai li’ur.

Desizaun ba kanselamentu viájen ne’e foti liuhosi enkontru entre Xefe Kaza Militár Presidensiál Repúblika, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Polisia Siéntifiku Investigasaun Kriminál (PCIC), Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI),  Servisu Migrasaun, Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezariál (SERVE) no Komisaun Kombate Tráfiku Umanu, iha Pálasiu Presidensiál, Bairru Pité.

Notísia relevante: Governu aprova medida protesaun ba timoroan iha diáspora

Hafoin sorumutu entre autoridade Seguransa no Defeza ne’e, Xefe Kaza Militár Interinu Presidensiál Repúblika, Maijór Francisco da Silva, ba jornalista sira katak ekontru ne’e   tanba iha loron 07 outubru, Prezidente Repúblika mós preside ona Konsellu Superiór Defeza no Seguransa (KSDS), hodi diskute timoroan sira ne’ebé daudaun terus hela iha diáspora hanesan Alemaña, Uni Emiradu Árabe “Abu Dhabi”, Malázia inkluí Portugál.

Kaza Militár Prezidénsia Repúblika Internu Maijór Francisco Da Silva no autoridade seguransa sira (PNTL, PSIK, SNI, F-FDTL, SERVE, Komissaun Autoridade kona-ba Tráfiku Humanu sei anúnsia ho konjunta, pozisaun kona-ba sidadaun ne’ebé abandonadu iha Portugál. Iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili, kuarta (18/10). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

Autoridade seguransa no defeza mós hetan ona informasaun katak sidadaun na’in-200 mak atu hala’o viájen ba estranjeiru, iha loron 27 outubru, hodi bá buka servisu, maibé liuhosi ajénsia rekrutamentu ilegál.

Nune’e, nia dehan preokupasaun sira ne’e mak konvida autoridade relavante hirak ne’e hodi buka solusaun no deside hamutuk atu foti asaun ida hodi prevene timoroan labele terus iha ema nia rai.

“Ita nian sidadaun sira 200-resin ne’ebé sei sai iha semana oin ne’e ita sei foti asaun atu balun sei labele bá kuandu la prense kritériu no laiha dokumentu legál ruma sei la sai iha loron 27 outubru, maibé ida ne’ebé mak prense kritériu bele bá,” Xefe Kasa Militár ne’e afirma.

Kritériu mak tenke iha dokumentu komprovativu, hanesan pasaporte ne’ebé validu to’o 2026, tenke iha família ne’ebé simu iha aeroportu Portugál, dokumentu hosi ajénsia rekrutamentu tenke klaru no tenke iha dokumentu legál ba serbisu iha ajénsia ka empreza.

Daudaun ne’e, Autoridade seguransa Timor-Leste mós halo ona kontaktu ho parte Migrasaun Portugál atu halo kontrolu didi’ak ba timoroan ne’ebé karik liu bá iha Portugál, maibé laiha dokumentu legál bele deporta fila.

“Ami mós kontaktu ona bá iha Portugál atu Migrasaun Portugál atu kotrola iha entrada aeroportu atu bainhira to’o iha ne’eba sira sei husu tuir ó mai Portugál ne’e se maka responsabliza, famlia entaun família se?  sira sei kontaktu família se maka bele mai simu. Sira tama ne’e tuir lei Migrasaun, se tama la tuir lei Portugál mak sei deporta fila,” katak nia.

Autoridade Seguransa no Defeza sei kontinua halo asaun ne’e rutina iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato-Comoro atu sidadaun sira labele bá estranjeiru liuhosi ajénsia ilegál sira.

“Sidadaun sira sai ba li’ur tenke hela fatin ne’ebé diak, sebisu manan osan di’ak hodi bele ajuda família, maibé labele bá mak ajénsia abandona sira hodi moris aat fali iha estrajeiru. Hanesan Estadu labele tuur nonok de’it hanesan ne’e”, nia preokupa.

Nune’e, nia husu ba família ka inan-aman sira atu haruka oan bá serbisu iha estranjeiru tenke haree no check ajénsia rekrutamentu sira ne’e kredivél ka iha legalidade ka la’e molok deside halo viájen ba rai li’ur.

“Husu ba timor-oan sira tenke husu informasaun sira molok foti desizaun ba serbisu iha rai li’ur no ba ajénsia sira tenke responsabiliza ba sidadaun sira molok falisita ema ba rai li’ur,” nia sujere.

Tanba iha ona faktu balun sidadaun timoroan ne’ebé abandonadu iha rai li’ur hanesan iha Malázia na’in-13, nain-hitu iha Uni Emiradu Árabe, ne’ebé fila ona mai iha Timor no daudaun ne’e PCIC asegura ona.

“Autoridade seguransa identifika ona ajénsia ne’ebé durante ne’e fasilita ita nia ema bá serbisu iha rai li’ur ho abandonadu hodi moris terus iha ema nia rai. Ita sei foti medida, maibé ne’e segredu justisa ha’u labele komenta,” dehan Nia.

Tuir dadus hosi Ministériu Negósiu Estanjeiru no Kooperasaun (MNEK), sidadaun na’in-5.000 mak daudaun terus hela iha Portugál, Abu Dhabi, Malázia no Alemãna. Nune’e Governu ho IOM esforsu atu halo repatriasaun.

Notísia relevante: IOM hakarak repatria timor-oan ne’ebé “terus” hela iha Portugál

Jornalista: Natalino Costa

Editór      : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!