iklan

BOBONARU, MUNISÍPIU

SEJD aloka orsamentu ba Sentru Juventude Bobonaro komemora 12 novembru

SEJD aloka orsamentu ba Sentru Juventude Bobonaro komemora 12 novembru

Manifestante 12 Novembru 1991 ne’ebé sai vítima iha Masakre Santa Cruz ne’ebé militár Indonézia detein iha Semitériu Santa Cruz nia laran. Imajen/Espesiál.

BOBONARO, 19 outubru 2022 (TATOLI – Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), apoia orsamentu $4.500 ba Sentru Juventude Munisípiu Bobonaro (CJMB, sigla portugés) hodi komemora tinan 31 loron juventude loriku as’wain, masakre Santa Cruz 12 novembru iha munisípiu refere.

“Alokasaun orsamentu tuir tabela ne’ebé sentru hetan totál $4.500. oOsan ne’e iha tinan-tinan ita selebra iha postu ida, maibé iha tinan ne’e diferente oituan, tanba ita tenke selebra hotu iha postu administrativu idak-idak,” Diretór Sentru Joventude Munisípiu Bobonaro, Alcino Barreto, ko’alia iha salaun administrasaun munisípiu Bobonaro, kinta ne’e.

SEJD aloka liuhosi Diresaun Nasionál Sentru Juvenil hodi fó konfiansa ba Sentru Juventude Munisípiu Bobonaro, atu organiza atividade ne’e iha nível munisípiu to’o postu administrativu sira.

Notísia relevante: Konstrusaun memoriál masakre santa cruz la’o neneik

Diretór Alcino esklarese, hosi montante $4.500 fahe ba númeru suku nune’e ba postu administrativu Atabae $500 tanba iha suku haat de’it, postu administrativu Balibo, Maliana,Cailaco no Lolotoe hetan $750. Enkuantu postu administrativu Bobonaro mak hetan $1.000-resin tanba iha suku 18.

Orsamentu ne’e sei jere hosi reprezenta SEJD na’in-rua ne’ebé destaka iha postu administrativu sira, serbisu hamutuk ho administradór postu no joven sira kria komisaun ida hodi organiza atividade komemorasaun ne’e bazeia ba TOR ne’ebé Governu haruka.

“Ita presiza halo atividade tolu, ida maka semináriu ho tema maibé depende ba komisaun hosi postu mak deside, depois halo kalan feflesaun ba ita-nia joven sira-ne’ebé uluk fó ona  vida ba rai ida ne’e. Hotu tiha dadeer misa tiha mak mak sira sei deside atu kari-afunan iha semintériu ida-ne’ebé,” nia katak.

Responsável Sentru Joventude munisípiu ne’e apela ba joven sira iha aldeia 193 no suku 50 iha munisípiu Bobonaro, atu partisipa iha loron istóriku ne’e ho tema jerál “Joven pasadu, prezente no futuru.”

“Ita tenke partisipa másimu, hodi hanoin hikas ita-nia joven sira-ne’ebé uluk sakrifíka sira nia-aan luta ba rai ida-ne’e. Iha momentu ida-ne’e ita hanesan joven hakbesik-aan atubele komemora loron ida-ne’e ho dame no pás,” Diretór Sentru Joventude Munisípiu Bobonaro, Alcino Barreto fó hanoin ba joven sira.

12 novembru 1991

Iha Relatóriu CAVR (Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação) “CHEGA!” haktuir; iha loron 12 novembru 1991 dadeer, tropa seguransa Indonézia tiru manifestante rihun-resin ne’ebé halibur malu iha semitériu Santa Cruz, Dili. Manifestante kontra asaun Indonézia ne’e organiza hosi grupu klandestina iha Dili, no konsidera nu’udar manifestasaun boot-liu sura hosi tinan 1975.

Tensaun iha Dili aumenta relasiona ho anunsiu iha fulan-agostu kona-ba vizita delegasaun parlamentu portugés. Juventude rezisténsia sira prepara manifestasaun boot ida koinsidi ho vizita ne’ebé planeia ba loron 04 novembru 1991 ne’e. Maibé iha loron 25 outubru, Parlamentu portugés kansela vizita ne’e nu’udar protesta ba pedidu Indonézia atu jornalista Jill Jolliffe no Rui Araújo la permite akompaña iha delegasaun ne’e.

Kanselamentu vizita ne’e halo parte rezisténsia sira frustradu, liuliu tanba preparasaun sira-ne’ebé halo hosi movimentu klandestina iha territóriu tomak foti risku hato’o sira-nia rede ba serbisu informasaun Indonézia.

Tama outubru nia rohan, reasaun militár Indonézia hasoru ativista sira iha Dili aumenta ho nia akontesimentu prinsipál mak atake ba Igreja Motael iha loron 28 outubru 1991. Atake ne’e kauza ema na’in-rua (2) mate, “intel” timor-oan ida no ativista klansdestina Sebastião Gomes Rangel ne’ebé nia loron funerál halo ha loron tuir mai (29 outubru).

Parte rezisténsia deside atu ba serimónia kari ai-funan ba sebastião Gomes Rangel nia rate iha loron 12 fulan-novembru 1991. Iha biban ne’ebá Relatór Espesiál Nasaun Unida ba Tortura, Prof. Peter Kooijmans iha hela Dili, atu halo manifestasaun hodi ezije independénsia.

Ema kuaze 3.500 mak partisipa misa iha Igreja Motael ne’ebé ramata maizumenus tuku 07h00 dadeer iha loron 12 novembru 1991. Hafoin ne’e, tuir kedas halo prosesaun ida hahú hosi Igreja Motael ba Semitériu Santa Cruz Dili. Prosesaun ne’e nakfilak sai fali manifestasaun ida.

Ativista pro-independénsia sira hatudu espanduk no bandeira RDTL. Hafoin liutiha edifísiu Governadór (Palásiu Governu), manifestante sira fila ba parte súl besik Kuartél KODIM (Komando Distrik Militer), tanba dalan ba Hotel Turizmu Blokeia tiha hosi BRIMOB (Polísia Brigade Mobil).

Maizumenus tuku 07h15 dadeersan, iha edifísiu DHARMA WANITA nia oin, akontese baku malu ne’ebé manifestante balun sona Majór Andi Gerhan no hakanek nia asistente soldadu Domingos. Leonardo de Araújo, nuu’udar manifestante ida hato’o ba CAVR katak nia mós hetan sona iha ain hosi ema ida-ne’ebé uza farda militár Indonézia besik KODIM.

Bainhira manifestasaun kontinua, manifestasaun balun tuda fatuk ba Bank Summa no Kuartél POLWIL (Polisi Wilayah) iha estrada Bispu Madeiros. Manifestasaun ne’e muda ba parte leste iha kruzamentuu destakamentu Polísia Militár no Igreja Balide, no to’o Simetériu Santa Cruz maizumenus tuku 07h50 dadeer, iha ne’ebé manifestante kuaze 500 mak hein ona iha semitériu Santa Cruz.

Iha tinan 2004, CAVR hetan dokumentu militár Indonézia nian hamutuk neen (6) kona-ba masakre Santa Cruz iha loron 12 Novembruu 1991, ne’ebé esplika unidade sira-ne’ebé mobiliza hasoru manifestante ne’e. Unidade sira-ne’e mak hanesan;

  • Primeiru Sarjentu Udin Syukur mak tiru dahuluk Masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991.
  • Pelotaun ida hosi Unidade Polísia BRIMOB (Brigade Mobil) 5486 ne’ebé komanda hosi Primeiru Tenente Maman Hermawan.
  • Kompañia kombinadu ne’ebé lidera hosi Segundu Tenente Sugiman Mursanip, nia kompozisaun mak pelotaun ida hosi Unidade Polísia BRIMOB 5486 ne’ebé komanda hosi Segundu Tenente Rodolf A. Roj.
  • Pelotaun 3 hosi Batallaun Militár 303 ho nia Komandante Segundu Tenente Jhon Aritonang.
  • Natallaun Militár 303 Kompi D, ho nia Komandante Tenente Hadrianis Eddy Suunaryo.
  • Grupu ida hosi Kompi A Batallaun 303 ho soldadu 24 ne’ebé Komanda hosi Kapitaun Yustin Dino. Grupu ne’e inklui timor-oan sira hosi HANSIP ba estrutura regular militár Indonézia nian mak hanesan Soldadu Barreto, Domingos da Conceição no Barreto.
  • Unidade Militár hosi Batallaun 744.

Investigasaun Polísia Militár (POM) identifika Primeiru Sarjentu Udin Syukur mak hanesan primeiru militár ne’ebé tiru dahuluk. Iha julgamentu, Sarjentu Udin Syukur hateten nia baku malu ho manifestante sira mak halo nia tiru ba sorin no la tiru kona ema ruma.

Koordenadór Grupu Juventude Klandestina FITUN, Marito Mota, hateten ba CAVR katak nia hamriik daudaun iha kruzamentu forma hamutuk ho nia kolega manifestante sira-ne’ebé hateke ba forsa seguransa sira.

Marito Mota haktuir, nia haree manifestante ida hakbesik-aan ba tropa sira-ne’e no esforsu atu hateten buat ruma. Ema ida-ne’e mak hetan tiru dahuluk no hafoin ne’e manifestante sira hahú halai arbiru tanba pániku.

La kleur, akontese tiru ho insentivu duurante tempu balun. Jornalista estranjeiru, Russell Anderson, nu’udar sasin ba masakre Santa Crus 12 Novembru 1991 ne’e, deskreve oinsá asaun tiru hosi tropa Indonézia sira-ne’e derrepente tiru raizada no hetok tiru aumenta ba beibeik.

“Ha’u no BOB deside di’akliu ami bá. Ha’u halo ona hakat lalais dala-10 hanesan ne’e ba parte norte iha parede semitériu nian no hateke ba kotuk haree kapasete primeira liña militár book-aan tun-sa’e, halai no forma ba sira-ne’ebé halibur malu,” haktuir.

Sira-ne’ebé halibur malu hahú hakat ba kotuk, hadook-aan no balun halai ona. Derrepente rona tiru raizada ho kilat automátiku ne’ebé akontese durante menutu rua (2) to’o minutu tolu (3). Rona ba, hanesan ema na’in-15 ne’ebé iha liña oin aperta gatillu. Sira tiru direta ba manifestante sira,” Russell Anderson hateten.

Relatóriu Polísia Militár ba dala-tolu (3) haktuir katak “elementu” hosi pellotaun rua Batallaun 303, ne’ebé komanda hosi Segundu Tenente MURSANIB, hamutuk ho Kompi Batallaun 303 hosi Taibessi mak kontrola pelotaun BRIMOB hanesan dúvida atu halo asaun.

“Elementu” sira-ne’e forma unidade ida iha pelotaun BRIMOB nia oin. MUSANIB fó orden hodi halo tiru xamada dala-rua, maibé bainhira halo tiru segundu, forsa seguransa, inklui timor-oan na’in-tolu ne’ebé ajuda batallaun 303, komesa tiru ona ba manifestante sira.”

Ativista Klandestina, Jacinto Alves, ne’ebé envolve hodi organiza manifestante sira-ne’e, rona orden atu tiru bainhira nia la’o liuhosi tropa sira-ne’ebé maihosi Taibessi. Tinan balun liutiha, nia haktuir sasin ida-ne’e ba Komisaun Investigadór Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian.

Relatóriu ida hosi Organizasaun Naun Governamentál Portuugal nian, ne’ebé halo publikasaun kona-ba masakre Santa Cruz hateten “ema na’in-271 mak mate iha masakre ne’e, na’in-382 mak hetan kanek no na’in-250 mak lakon to’o agora buka lahetan”.

Relatóriu ne’e haforsa liután ho investigasaun internál militár Indonézia ne’ebé hateten númeru ema-ne’ebé kanek ne’ebé transporta ba Hospitál Militár WIRAHUSADA Lahane kuaze ema na’in-400-resin.

Sasin-na’in hosi masakre Santa Cruz na’in-tolu (3) hanesan Inocenssio da Costa Maria Freitas (Membru Intelijente KODIM Dili), Aviano António Faria (Sobrevivente Masakre Santa Cruz) no João António Dias hateten katak timor-oan sira-ne’ebé kanek no transporta ba Hospitál Militár WIRAHUSADA Lahane-Dili-ne’e mós hetan atake no oho hosi militár Indonézia nian.

Notísia relevante: Masakre 12 Novembru, feto sira terus liu mane

Jornalista   : Sérgio da Cruz

Editór         : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!