OÉ-CUSSE, 24 marsu 2023 (TATOLI)- Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, afirma, kooperasaun entre Timor-Leste ho Repúblika Indonézia kona-bá zona komérsiu livre bele haforsa estratéjia Timor-Leste nia adezaun ba Asosiasaun Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés).
Nune’e, Xefe Estadu husu Governu Sentrál tau atensaun espesiál ba infraestrutura iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse (RAEOA), tanba rejiaun ida hela ketak hosi territóriu nasionál no fronteira direitamente ho Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia, nu’udar estratéjia ida.
“Bele aproveita didi’ak ho ita-nia entrada ba ASEAN, Prezidente Repúblika Indonézia, ami hasoru malu reuniaun iha Jakarta, nia mak ko’alia kona-bá zona komérsiu livre ho Governadór NTT, nia mak hakarak halo kooperasaun ida-ne’e, kilómetru 10 tama ba NTT, kilómetru 10 tama mai Oé-Cusse, ne’e sira-nia ideia rasik,” Xefe Estadu ko’alia asuntu ne’e iha otél Ambeno, sesta ne’e.
Esforsu ne’ebé Xefe Estadu halo, primeiru halo kolaborasaun ho Ministériu Koordenadór Asuntu Ekónomiku (MKAE) no Ministériu Turizmu, Komérsiu no Industria (MTKI), hodi serbisu hamutuk ho Governu Sentrál Jakarta nian.
Ikus mai, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, realiza konferénsia konjunta ho Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo atu formaliza akordu ne’e.
“Ita tenke avansa ho ida-ne’e, infelismente Indonézia sei realiza eleisaun prezidensiál mós iha tinan ne’e, entaun ita tenke servisu maka’as ho Governu foun ida mai ne’e, atu avansa ho zona komérsiu livre ne’e, ida-ne’e de’it ita-bele transforma Oé-Cusse maka’as loos,” nia katak.
José Ramos Horta, kontente hafoin simu konvite hosi Prezidente Autoridade atu vizita iha Oé-Cusse, primeira vez nu’udar prezidente segundu mandatu.
“Povu Oé-Cusse merese duni tau atensaun espesiál hotu hosi Governu Sentrál, hahú iha 2014 no iha 2015 hahú projetu boot infraestruturasaun fízika, ne’ebé uluk abandonadu loos, agora ba futuru oportunidade ba Timor-Leste, liuliu Oé-Cusse, ita relasaun di’ak ho Indonézia, liuliu NTT,” nia hateten.
Prezidente Repúblika konfirma transformasaun infraestrurasaun fízika ne’e iha sidade no jestaun administrativa governasaun hatudu mudansa di’ak no pozitivu, maibé tenke kontinua labele husik iha klaran, buat-ne’ebé hahú iha 2014 no 2015, tenke kontinua ba oin.
“Iha futuru Oé-Cusse sei hetan benefísiu boot ho Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, maibé atu hetan benefísiu ne’e, tenke aselera infraestrutura, aeroportu iha ona maibé sei falta otel, otel ida Governu halo ona, maibé presiza reabilitasaun lalais tanba antes ne’e uza ba kuarentena ba COVID-19,” Xefe Estadu hateten.
Eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’e dehan, governu tenke konkretiza no aselera kabu submarinu hosi Austrália, nune’e Timor-Leste kompleta dijitalizasaun.
“Ha’u esperu maske tinan tolu nia laran, Timor tomak dijitalizadu, ita-nia ekonomia, edukasaun dijitaliza, tempu badak ita-nia moeda mós dijitaliza, tanba nasaun sira seluk iha mundu la’o daudaun ona ho dijitalizasaun, no ASEAN mós sei dudu Timor-Leste atu aselera, entaun tenke prepara rekursu umanu,” nia katak.
Iha oportunidade ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, halo aprezentasaun katak, RAEOA iha suku 18 no aldeia 63, ne’ebé akumula sub-rejiaun haat ho totál populasaun rihun 85.
Infraestrutura iha Oé-Cusse, Autoridade kontinua mellora hosi zona sentrál liga ba sub-rejiaun sira, hanesan estrada nasionál pokote primeiru hosi Pante Makasar ba Nítibe, hahú la’o daudaun no estrada nasionál hosi zona sentrál liga ba sub-rejiaun Oésilo iha ona prosesu konkursu públiku.
“Autoridade RAEOA sempre esforsa atu kontinua no aselera infraestrutura sira kada setór, edukasaun, saúde, agrikultura, bee-moos inklui infraestrutura bázika sira seluk, atu fasilita komunidade asesu ba merkadu, liuliu iha tempu udan,” Arsénio Paixão Bano aprezenta ba xefe estadu.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins





