OÉ-CUSSE, 02 maiu 2023 (TATOLI) – Diretora Uma Pás iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Lourdes de Almeida, apela ba família no entidade hotu iha Oé-Cusse nia kontribuisaun atu proteje labarik hosi perigu.
Notísia relevante: Uma Pás Oé-Cusse rejista kazu violasaun seksuál hasoru menoridade hamutuk 13
Dirijente Uma Pás Oé-Cusse, fó apelu ne’e liga ho loron munidál ba labarik (International Children’s Day) selebra kada tinan iha 01 juñu, iha loron ida-ne’e hanesan parte ida hosi objetivu ne’ebé bo’otliu atu hakotu violasaun ba labarik sira-nia direitu no esforsu ida ba labarik sira iha mundu bele moris seguru.
“Tan ne’e ita husu nafatin ba inan-aman, entidade hotu presiza ita hotu nia kolaborasaun, tanba asuntu ba violasaun hasoru labarik ka direitu labarik, ita tenke proteje sira-nia moris ho saudávél, tanba dezenvolvimentu labarik nian ne’e, iha aspetu barak presiza apoia hosi inan-aman no entidade hotu,” nia apela.
Nia afirma, selebrasaun loron mundiál ba labarik iha mundu, importante atu fó hanoin nafatin ema hotu nia kontribuisaun ba protesaun labarik, presiza hetan moris saudável iha rai ida.
Notísia relevante: PN aprova projetu-lei protesaun ba labarik iha finál globál
Tanba durante ne’e ne’e iha akontesimentu, labarik maske idade sei minoridade maibé hahú la’o dook ona hosi inan-aman ba sidade, buka moris liuliu iha kapitál Dili tanba fatór ekonomia la apoia.
“Ida-ne’e tanba atu fó kulpa ba sé, sei ita liga fila-fali ba família, importante edukasaun hosi família, inklui mós entidade sira-ne’ebé maka serbisu iha asuntu labarik, oinsá halo protesaun ba labarik sira-nia moris ba futuru sai di’ak,” nia katak.
Entaun presiza halo advokasia hodi haree ba asuntu sira-ne’e, karik bele ita kria situasaun balu, ne’ebé maka saudável.
“Ida ne’e maka ita apela ba entidade hotu para nafatin ita tau asuntu labarik ne’e importante, tanba durante ne’e mós parte Uma Pás, hala’o ona sensibilizasaun liuhosi advokasia, maibé presiza ita hotu nia kontribuisaun no kolaborasaun oinsa proteje labarik sira,” nia katak.
Nia informa, iha Konstituisaun RDTL prevista iha ártigu 10 kona-bá Protesaun ba labarik-oan sira, iha pintu dahuluk, ko’alia kona-bá labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no esplorasaun.
Iha pontu daruak, labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika fila-fila.
Nune’e mós iha pontu ikusliu, kona-bá labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.
Notísia relevante: Loron mundiál labarik, INDDICA husu entidade Oé-Cusse proteje labarik nia moris
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins