DILI, 21 juñu 2023 (TATOLI)–Prezidente Konsellu Administrasaun Sentru Quesadhip Ruak (CQR, sigla portugés), Leonildo da Costa, nu’udar amigu serbisu Isabel da Costa Ferreira, konsidera saudoza iha prinsípiu no solidariedade forte.
Leonildo da Costa serbisu hamutuk ho saudoza Isabel Ferreira desde tinan 2003 maibé to’o iha tinan 2006 nia hala’o estudu iha Kuba no iha tinan 2011 saudoza bolu hikas hodi serbisu hamutuk to’o saudoza ramata ninia peregrinasaun iha mundu.
“Ha’u koñese dona Isabel ho prinsípiu forte ho solidariedade forte, inklui iha valór sosiál forte, entaun nia hanesan preokupadu hela de’it ho asuntu sosiál no direitu umanu, tanba ne’e mak iha tinan 2006 bainhira ha’u bá Kuba, depois ha’u filafali iha tinan 2011, nia hanesan primeira-dama, entaun nia halo atividade barak no nia husu ha’u atu inkorpora iha ne’ebá no halo atividade hodi inisia ideia simples, buat ida hadi’a uma kbiit laek ne’e realmente mai hosi ideia dona Isabel,” Leonildo konta tuir ba Agência Tatoli, iha nia knaar fatin, Sentru Quesadhip Ruak, Taibesi, kuarta ne’e.
Notísia relevante : Adeus lutadora Direitu Umanu, Adeus inan-doben Isabel Ferreira!
Ba dehan, bainhira Isabel Ferreira hamosu ideia ida, nia hakarak ideia ne’e la’o to’o hetan solusaun, ne’ebé ekipa ida serbisu ho nia tenke prontu no nia ema ida-ne’ebé demokrátiku, katak bele halo diskusaun, planu no fó ideia maibé kuandu to’o implementasaun nia hakarak lalika ko’alia barak, diskusaun momentu fó ideia maibé kuandu implementa ona laiha diskusaun, no prosesu implementa mak hetan problema bele konsulta ho nia.
Konsentra ho asuntu direitu umanu
Isabel Ferreira desde tinan 2003 nu’udar funsionáriu públiku iha mandatu governasaun dahuluk, ne’ebé Primeiru-Ministru lideradu Marí Alkatiri.
Momentu ne’ebá, Isabel Ferreira hanesan asesora direitu umanu iha estrutura Primeiru-Ministru nia okos, entaun momentu ne’ebá kedan Leonildo serbisu ho Isabel Ferreira. Saudoza ema ne’ebé konsentra ho asuntu direitu umanu iha governasaun dahuluk. Maibé antes sira ne’e nia mós serbisu ona iha área direitu umanu desde independénsia, nia hamutuk ho ninia kolega sira iha Asosiasaun HAK hanesan Aniceto inklui ema sira ne’ebé iha mehi ne’ebé defende direitu umanu.
“Ha’u mós hatene nia iha demonstrasaun ikus liu ne’ebé halo iha Indonézia, se la sala iha juñu 1999, iha negósiu estranjeiru Jakarta, dona Isabel mós tama iha demonstrasaun ne’e, grupu boot fahe ba rua ha’u mós hola parte iha grupu seluk ne’ebé lori ami ba iha fatin ida sosiál nian Kebon Jeruk Jakarta. Maibé ha’u koñese didi’ak ne’e dona Isabel loloos ne’e iha serbisu hamutuk iha Governasaun dahuluk, ami elabora buat lubuk boot ida iha parte direitu umanu hanesan tratadu internasionál lubuk boot ida ne’ebé ratifika, planu asaun direitu umanu Timor nian, ne’e dona Isabel nia serbisu,” nia akresenta.
Nia adianta, liuhosi projetu sira ne’e mak estabelese Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, sigla portugés) daudaun ne’e. Sira mós konsege harii estrutura direitu umanu iha ministériu hotu iha governasaun dahuluk, hodi oinsá ajénsia ka pontu fokál direitu umanu ne’e bele kontribui iha prosesu dezenvolvimentu boa governasaun iha momentu ne’ebá, ho nia serbisu hotu ho responsável direta mai asesora direitu umanu, no sé mak fó tomada pose ba pontu fokál ne’e Primeiru-Ministru para hetan forsa polítika.
Momentu ne’ebá, programa hadi’a uma kbiit laek gasta osan $5.000 hodi hadi’a uma ba ema kbiit laek, ne’ebé uma hirak ne’e iha Dili laran hanesa iha área Bidau, Tasi-tolu, no Caicoli. Uma sira ne’ebé sira hanoin, liu-liu saudoza hanoin katak, ne’e apropriadu atu halo, kritériu ida ne’ebé tau maka sidadaun sira ne’ebé laiha serbisu maibé molok implementa ekipa sempre tun hodi halo verifikasaun.
Aleinde ne’e, saudoza preokupa ho jerasaun foun sira, entaun hamosu programa lubuk boot ida ne’ebé hanesan bolsa, konta bebe, apoia ba bebe foin moris to’o tinan hitu. Obra mizerikordia ne’ebé serbisu hamutuk ho dioseze Dili no esperiénsia mós hosi programa Portugal nian, ne’ebé haree ba katuas no ferik sira.
“Ami identifika sira ne’ebé família la haree ami ba kuida, projetu kiik-oan ne’ebé dona Isabel sempre hanoin no inova nia ideia atu halo. Ida mós ami hanoin katak, pur ezemplu apoia ba família ka ba inan isin-rua, maibé ideia ne’e VIII Governu implementa ona. Ideia kiik-oan ne’ebé fundasaun ne’e dezenvolve ho neneik, pasu kiik-oan tuir nia rekursu maibé ideia ne’e kreatividade dona Isabel nian.
Nune’e mós, saudoza Isabel interpreta katak moris di’ak ne’e la’ós ho materiál didi’ak maibé ba nia, moris di’ak ne’e tenke balansu mós ho espirituál. Bainhira ita ko’alia moris di’ak, balansu materiál no esperituál nia foku ne’e tenke haree kedan ona idadetária hanesan hosi idade 0 to’o 20 ka idade 17 to’o 20, hosi idade produtividade ne’e, hanesan iha CQR loke ona programa sira hanesan kursu lian inglés, Koreia, no IT atu halo preparasaun ba empeñu serbisu.
“Dona Isabel nia hanoin ne’e kuandu ita ko’alia kona-ba moris di’ak ne’e la’ós haree de’it ba aspetu ida de’it ka grupu oan ida de’it, ka área ida de’it, hanesan emprezária moris di’ak ona entaun ida-ne’e di’ak ona, nia integra buat ne’e. Kuandu ita fó atensaun sira ne’e hotu, signifika katak ita bele transforma ema ida ne’ebé di’ak, bele transforma família ida ne’ebé saudável, transforma povu no komunidade ida saudável no ita bele interpreta katak nasaun ne’e moris di’ak,” Leonildo da Costa tenik.
Uza pensaun vitalísia fó bolsa estudu ba estudante 100 resin
Kona-ba kapasitasaun ba joven sira ne’e balun serbisu ona iha Koreia, Austrália no daudaun prepara hela bá Japaun. Fundasaun mós uza pensaun vitalísia nia espozu, Taur Matan Ruak nian hodi fó bolsa estudu ba estudante 100-resin hodi estuda iha universidade, no koopera ho Embaixada Xina hodi fó oportunidade ba joven hamutuk 50 ba tuir treinamentu iha Xina iha área oin-oin no sira fila ona mai Timor, rezultadu hosi ne’e balun serbisu ona.
“Dona Isabel ne’e ha’u bele dehan nia hala’o papel hanesan inan, feen no hala’o papel ida hanesan feto, ha’u bele halo diskusaun ida ba buat tolu ne’e. Hanesan inan nia fó atensaun ba nia oan sira, realidade nia hatudu maibé nia mós atensaun ba labarik sira liuhosi programa sira ne’ebé nia halo, hanesan feen ita haree oinsá komporta, akompaña ninia laen desde nu’udar Jenerál to’o mai Primeiru-Ministru,” Prezidente Konsellu Administrasaun Sentru Quesadhip Ruak salienta.
Nia halo programa ida hanesan konsensializa hanesan husu atu fó serifikadu ba sidadaun sira ne’ebé forma família halo ona tinan 25, ne’ebé hatudu promove feen no família.
“Hanesan feto buat barak mak nia halo desde klosan nia empeña nia-an hanesan joven ida ne’ebé luta ba nia rain. Ne’ebé realmente dona Isabel empeña nia papel tolu ne’e pur natureza ho didi’ak entaun ida-ne’e ezemplár ba feto hotu. Buat lubuk boot ida mak nia hanoin ba rai ida-ne’e, ha’u sente lakon ema ida modelu hanesan dona Isabel maibé ha’u mós sente pena tanba durante prosesu ne’e ideia sira ne’ebé nia fó no espirítu nia hatudu ne’e ita haree hanesan laiha oportunidade ba nia ne’ebé fó másimu ba nia atu hatudu katak saida mak nia hanoin ne’e bele realiza, nia uza de’it espasu kiik-oan ne’ebé nia iha maibé hatudu rezultadu balun,” Leonildo da Costa konta ho triste.
Ba oin, tanba fundasaun Quesadhip ne’e iha nia fundadór rua, hanesan Isabel Ferreira no ninia kaben Taur Matan Ruak, maka fundasaun ne’e kontinua iha no funsionáriu sira kontinua hala’o fundasaun no hala’o programa maibé hein orientasaun foun hosi Taur Matan Ruak.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina