Top

Sidadaun Indonézia iha Timor-Leste selebra Loron Independénsia ho vestuáriu tradisionál

Komunidade indonéziu iha Timor-Leste selebra Loron Independénsia Repúblika Indonézia ba da-81 (17 Agostu 1945 - 17 Agostu 2026), iha resintu KBRI Faról, Dili, segunda (17/08) . Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 17 Agostu 2026 (TATOLI) – Sidadaun Indonézia sira ne’ebé hela iha Timor-Leste, komemorasaun Loron Independénsia Indonézia ba da-81 (17 Agostu 1945-17 Agostu 2026), iha Embaixada Indonézia iha Faról, Dili, ho vestuáriu tradisionál husi rejiaun oioin iha Indonézia.

Pur volta tuku 07h00 dadeer, sidadaun indonéziu sira hahú to’o iha embaixada iha Dili hodi partisipa selebrasaun loron independénsia ho tema “Indonézia Soberanu, Justu no Prósperu”.

Serimónia ne’e hala’o ho solene no hetan animasaun husi Koru Nusantara. Komemorasaun tinan ne’e hala’o iha atmosfera úniku, tanba kargu Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, ne’ebé antes ne’e asume husi Okto Dorinus Manik, sei mamuk hela. Daudaun, pasta ne’e toma responsabilidade husi Enkarregadu Asuntu Ad Interinu Embaixada Indonézia iha Dili, Raden Sakunto Paksi.

Enkarregadu Asuntu Ad Interinu Embaixada Indonézia iha Dili, Raden Sakunto Paksi. Foto Tatoli/Francisco Sony

Hafoin serimónia, Raden Sakunto Paksi ho nia espoza kumprimenta sidadaun indonéziu sira ne’ebé marka prezensa. Eventu ne’e kontinua ho tesi tumpeng, nu’udar parte husi serimónia agradesimentu ba aniversáriu Independénsia Indonézia ba da-81.

Iha entrevista ho Tatoli, Raden hatete katak komemorasaun independénsia hanesan momentu ida ba povu indonéziu atu fó agradese ba liberdade ne’ebé eroi sira luta no sakrifika sira-nia moris ba.

“Primeiru, ha’u hakarak hato’o hahii no agradese ba Maromak Kbiit-Na’in, tanba nia grasa maka ita bele hala’o serimónia ida-ne’e, hodi hanoin hikas tinan 81 Independénsia Repúblika Indonézia nian. Sentidu husi serimónia ne’e maka, klaru, fó agradesimentu ba independénsia”, nia hatete.

Enkaregadu Negó siu RI iha Timor-Leste, Raden Sakunto Paksi , hamutuk ho komunidade indonéziu iha Timor-Leste selebra Loron Independénsia Repúblika Indonézia ba da-81 (17 Agostu 1945 – 17 Agostu 2026), iha resintu KBRI Faról,Dili, segunda (17/08). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Tuir nia, hafoin tinan 81 independénsia, jerasaun foun sira Indonézia nian presiza kontinua hanoin katak independénsia ne’e la’ós fásil atu hetan, maibé liuhusi luta no sakrifísiu. “Tenke kontinua fó hanoin katak atu hetan independénsia presiza luta, ho raan, nune’e tenke serbisu maka’as, hodi haree ba dezenvolvimentu”, nia realsa.

Nia fiar katak jerasaun futura iha responsabilidade atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun, liuhusi siénsia, arte no kultura, no mós liuhusi kriatividade hodi hasoru dezafiu globál sira iha futuru. “Tanba dezafiu globál sira iha futuru sei la fásil. Maski nune’e, ita labele dezanima, ita labele sai pesimista. Ema hotu iha potensialidade hodi avansa”, katak.

Iha biban ne’e, Raden Paksi mós agradese ba Governu Timor-Leste ne’ebé fó ona apoiu hodi organiza loron importante ne’e. “Prezensa husi Embaixada Indonézia nian iha Timor-Leste konserteza kontribui hodi mantén kooperasaun no relasaun di’ak sira ne’ebé kle’ur ona”, nia hatete.

Iha eventu ne’e marka mós ho anúnsiu ba manan-na’in sira husi konkursu traje tradisionál di’ak liu. Partisipante na’in-tolu, ne’ebé hatais roupa tradisionál husi Palembang, Papua, no Minahasa, hetan selesaun, no idaidak hetan billete aviaun fila nian husi Dili bá Denpasar, Bali.

Enkaregadu Negósiu RI iha Timor-Leste, Raden Sakunto Paksi , hamutuk ho komunidade indonéziu iha Timor-Leste selebra Loron Independénsia Repúblika Indonézia ba da-81 (17 Agostu 1945 – 17 Agostu 2026), iha resintu KBRI Faról,Dili, segunda (17/08). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Manan-na’in ida, Kansia Fiyali Tiwoho, ne’ebé hatais roupa tradisionál Minahasa, espresa nia sentimentu ksolok tanba, aleinde simu prémiu ida, oportunidade ne’e fó mós plataforma ida hodi promove nia kultura husi nia rai rasik.

“Ida-ne’e mós permite ha’u atu hatudu ha’u-nia tradisaun sira. Hatais ida-ne’e hanesan vestuáriu tradisionál Minahasa nian, ne’ebé uluk uza ba funu, maibé agora bele mós uza iha eventu ka serimónia akollimentu nian, ezemplu, bainhira embaixadór ka prezidente ida to’o mai, ita bele simu sira ho hatais tradisionál ida-ne’e”, Kansia, ema nativa husi Selebes Norte dehan.

Enkaregadu Negósiu RI iha Timor-Leste, Raden Sakunto Paksi , hamutuk ho komunidade indonéziu iha Timor-Leste selebra Loron Independénsia Repúblika Indonézia ba da-81 (17 Agostu 1945 – 17 Agostu 2026), iha resintu KBRI Faról,Dili, segunda (17/08). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Nu’udar sidadaun Indonézia ne’ebé hela iha Timor-Leste, Kansia hein katak selebrasaun ne’e sei hametin liután unidade no solidariedade povu Indonézia nian. “Esperansa maka Indonézia sei sai sólidu liután, dezenvolve liután, no ema sei hadomi malu liután, liuliu sidadaun Indonézia sira iha Timor-Leste,” nia dehan.

Komemorasaun ba tinan 81 Independénsia Indonézia nian iha Díli kontinua ho tesi tumpeng ida no fahe prémiu sira ba Festa Populár ne’ebé sei hala’o iha lorokraik, hafoin hatún bandeira.

Komunidade Indonézia konsidera Timor-Leste hanesan uma daruak ba sira

Alya Alvita, husi Sumatra. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Iha selebrasaun ne’e, sidadaun Indonézia balun konsidera Timor-Leste hanesan fatin ne’ebé seguru no konfortavel hodi hala’o sira-nia moris loroloron. Sira apresia ospitalidade povu timoroan nian hasoru sira.

Alya Alvita, husi Sumatra, ne’ebé hela iha Timor-Leste iha tinan rua ikus ne’e dehan nia hela iha ambiente ne’ebé moos no iha seguransa ne’ebé di’ak. “Ami sente [Timor-Leste] hanesan uma daruak”, nia hato’o.

Priska Amelia, sidadaun Indonézia husi Jakarta.

Priska Amelia, sidadaun Indonézia husi Jakarta ne’ebé hela iha Dili durante tinan 10-resin, fahe mós esperiénsia ne’ebé hanesan. Tuir nia, durante hela iha Timor-Leste, sente seguru no simu ho di’ak husi komunidade lokál.

Entretantu, Enkarregadu Asuntu Ad Interinu Embaixada Indonézia iha Dili, Raden Sakunto Paksi, fó hanoin ba sidadaun Indonézia tomak iha Timor-Leste atu mantein unidade no integridade, no kontinua haburas relasaun di’ak ho povu Timór.

“Ita hanesan bainaka iha Timor-Leste, tanba ne’e mai ita mantein unidade no integridade, no mantein relasaun di’ak ho ita-nia maun-alin sira iha Timor-Leste, tanba Timor-Leste ho Indonézia nu’udar maun-alin ida de’it”, Raden dehan.

Tuir nia, relasaun besik entre Indonézia no Timor-Leste la’ós de’it iha relasaun bilaterál, maibé mós iha maun-alin ne’ebé kle’ur ona entre povu rua ne’e.

Enkarregadu Asuntu Ad Interinu Embaixada Indonézia iha Dili, Raden Sakunto Paksi. Foto Tatoli/Francisco Sony

Nia mós hato’o kona-ba pozisaun Timor-Leste nian iha ámbitu família nasaun sira sudeste aziátiku nian liuhusi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN), ne’ebé aumenta beibeik espasu ba nasaun rua hodi hametin lasu no kooperasaun rejionál sira.

“Timor-Leste halo parte maun-alin sudeste aziátiku. Hanesan mós parente besik husi Indonézia iha tempu naruk nia-laran”, nia hatete.

Tanba ne’e, Raden enkoraja Indonézia sira ne’ebé hela no serbisu iha Timor-Leste atu kontinua serbisu no fó kontribuisaun pozitiva.”Dala-ida tan, ha’u-nia mensajen ba komunidade indonéziu iha Timor-Leste, kontinua serbisu di’ak, fó nafatin valór pozitivu sira ba ita-nia maun-alin sira iha Timor-Leste”, nia apela.

Komemorasaun Aniversáriu Independénsia Indonézia ba da-81 iha Dili hetan partisipasaun husi sidadaun Indonézia atus ba atus ne’ebé hatais roupa tradisionál oioin.

Notísia relevante: Embaixada Indonézia organiza Festa Populár hodi selebra tinan 81 independénsia país

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!