“TATOLI sai mahon ba informasaun ne’ebé loos no kredivel”- Pe. Carlos

DILI, 27 jullu 2023 (TATOLI)— Ajénsia notisioza Timor-Leste, TATOLI, I.P komemora tinan hitu iha nia ezisténsia, hahú lansamentu embriaun iha loron 27 jullu 2016 to’o ohin loron, 27 jullu 2023, nu’udar ajénsia informasaun ofisiál Estadu Timor-Leste (TL).
Iha ámbitu ániversáriu TATOLI, I.P ba dala-hitu ne’e, alende komemora ho atividade Talkshow ho tema ‘Investimentu no dezenvolvimentu Media iha Timor-Leste’ ho oradór sira hanesan Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, Prezidente TATOLI,I.P, Manuel Pinto, hanesan mós jornalista dahuluk iha TATOLI, Reprezentante Konsellu Imprensa (KI), Konselleiru Benevides Correia Barros, Jornalista Seniór, Santina de Araújo hanesan mós na’in ba media, inklui mós atividade ekleziástika ka misa iha Igreja Motael.
Iha omília, Amo selebrante Ba misa aniversáriu TATOLI, Padre Carlos Roben, hateten, “Agência noticiosa TATOLI hatudu ona Tatoli nia aan iha mundu no sosiedade hodi sai mahon ba informasaun ba públiku ne’ebé loos, momoos, no kredivel”.
Padre Carlos Roben hatutan katak TATOLI, kontinua no nafatin fó sai informasaun ne’ebé balansu, kredivel, tenke ho indenpendente ba sosiedade.
“Identidade mak sai uma-mahon ida ba informasaun ne’ebé balansu kredivel, no atuál no tuir duni prinsípiu deontolojia jornalístika nian. Ida-ne’e hatudu profesionál,” amu selebrante haktuir.
Kódigu étika jornalista Timor-Leste nian mak:
- Defende sidadaun nia direitu atu asesu ba informasaun no buka lia loos;
- Fo hatene faktu sira ho rigor, ezatidaun, onestidade no independensia no klarifika loloos diferensa entre notisia ho opiniaun;
- Kombate forma sensura hothotu no defende liberdade imprensa no Liberdade espresaun;
- Sempre hetan informasaun, dokumentu no imajem sira ho forma legal no profisional, respeita kompromisu konfidensialidade ho fonte informasaun sira, hanesan “offthe-record”, pedidu konfidensialidade no “embargo”;
- Salvaguarda prezunsaun inosensia arguidu iha prosesu tribunal nia laran to’o hetan desizaun final hosi tribunal no respeita vitima krimi no nia familia sira nia identidade, ho kuidadu espesial atu husik nudar anonimato ba vítima krimi seksual no labarik sira ne’ebé sai arguidu;
- Konfirma no verifika informasaun hothotu ne’ebé simu molok atu publíka, rekoñese informasaun sira ne’ebé sala hafoin publikasaun no hadia lalais kedas, respeita sidadaun nia direitu atu hatan;
- Defende igualdade, la halo diskrimanasaun bazeia ba rasa, etnia, fiar, dalen, estatu sosiu-ekonomiku, opsaun politika, jeneru, seksu, defisiensia ka ho razaun seluk;
- Respeita sidadaun hothotu nia moris privadu, nia direitu ba onra, naran di’ak no privasidade, eseptu bainhira defeza ba interese publiku iha kauza;
- Rejeita forma plajiu hothotu no labele simu subornu ka oferta ruma ne’ebé bele influénsia ninia independensia profesional. Identifika ho loloos fonte no autor hosi informasaun ne’ebé nia uza no klarifika ba publiku kona-ba informasaun sira ne’ebé nia hetan tanba hetan tulun finanseiru hosi ema ka entidade ruma;
- Evita publíka liafuan, imajen, lian ne’ebé transmiti sadismu ka violénsia hasoru ema ka balada ne’ebé iha natureza hakanek públiku nia sentimentu.
Maibé, Amu hateten, mídia konvensionál hanesan imprime, eletróniku bainhira transmiti informasaun presiza tempu mak bele fó sai informasaun ba públiku.
Tanba dezafiu globalizasaun mudansa, avansa teknolojia ne’ebé iha no teknolojia ida-ne’e mak afeta ba servisu jornalizmu nian. Nune’e ohin loron mídia komunikasaun sosiál dijital barak fó sai informasaun sira. Maibé mídia konvensionál hanesan imprime, eletróniku bainhira transmiti informasaun presiza tempu mak bele fó sai maibé dijital ohin loron nian no liuhusi mídia plataforma oioin.
Tanba ho ida-ne’e mak, tuir amu, individu ida mós bele transmite informasaun ne’ebé laiha justifikasaun klaru hosi fonte hodi transforma ba públiku hodi hamosu konflitu no dezentendementu iha sosiedade no informasaun ne’ebé la loos no la kredivel.
“Ida-ne’e akontese tanba espasu livre, ransu. Tanba laiha esperiénsia ida kona-ba kódigu deontolojiku,” nia dehan.
Iha biban ne’e, Atuál prezidente ba órgaun komunikasaun sosiál Estadu, ho vizaun ‘sai Trend-setter fonte notísia no informasaun nasionál ne’ebé iha kualidade, krédivel, no nesesitadu husi publiku utilizadór informasaun, Manuel Pinto, énfaze atu serbisu hamutuk entre funsionáriu sira ne’eb’e haknaar aan iha TATOLI.
“Fururu ne’ebé di’ak mak hamutuk, ho servi informasaun ne’ebé kredivel, balansu, rigor ba públiku no sosiedade ida-ne’e,” Prezidente TATOLI enkoraza.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Rafael Ximenes de A. Belo

