iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Abel Soares: “Iha 30 agostu 1999, ha’u vota iha UNAMET Balide”

Abel Soares: “Iha 30 agostu 1999, ha’u vota iha UNAMET Balide”

Líder Rezisténsia no Reprezentante Conselho Nacional de Resistência Timorense (CNRT), Leandro Isaac (liman kuana), hamutuk ho Xefe UNAMET, Ian Martin (klaran), no Líder Pro-Autonomia simu simbólu Pro-Independénsia no Pro-Autonomia ba Konsulta Populár 1999. Imajen/Espesiál.

DILI, 30 agostu 2023 (TATOLI)—Loron ida ohin, 30 agostu 2023, Timor-Leste komemora loron konsulta populár ba dala-24 (30 agostu 1999-30 agostu 2023), ne’e nia hun maihosi akordu 05 de Maio 1999 iha Nova Iorke, entre Indonézia, Portugál no Organizasaun Nasaun Unida (ONU) ne’ebé akumula akordu tolu ne’ebé prinsipál;

Notísia Relevante: Hanoin hikas “Akordu 5 de Maio 1999”

Dahuluk, “Akordu entre Governu Indonézia no Portugál kona-ba problema Timor-Timur” (Agreement between the governments of Indonesia and Portugal regarding the East Timor question).

Daruak, “Akordu kona-ba kria seguransa ba Determinasaun Konsulta Populár ba povu Timor-Timur” (Agreement on Organizing the Security of the Popular Consultation in East Timor).

Datoluk, “Akordu kona-ba Modalidade Determinasaun Konsulta Populár liuhosi votasaun (Agreement on Modalities for the Popular Consultation of the people of East Timor through direct ballot).

Timor-oan sira forma hodi determina destinu independénsia liuhosi Konsulta Populár 30 agostu 1999, iha SDN 1, Bairro Formosa, Dili. Imajen/SBS

Iha biban ne’ebá, Ministru Negósiu Estranjeiru Portugal, Jaime Gama, no Ministru Negosiu Estranjeiru Indonézia, Ali Alatas, assina akordu iha Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU), Kofi Annan, nia oin hodi halo Referendu iha Timor-Leste ho kontrolu hosi Komunidade Internasionál atu loke dalan ba Timor-Leste nia independénsia.

Nune’e, iha 30 agostu 1999, ho United Nation Mission East Timur (UNAMET) nia misaun, populasaun ida-idak hakat ba sentru votasaun hodi hili Timor-Leste nia destinu, no hafoin votasaun ne’e Sekretáriu Jerál Nasaun Unida, Kofi Annan, anúnsia rezultadu Konsulta Populár iha Sábadu, 04 Setembru 1999, ne’ebé rezulatdu hatudu ema 94.388 (21,50%) hili proposta Autonomia ho Indonézia no ema 344.580 (78,50%) hili uku rasik-aan.

Komemorasaun loron konsulta populár ba dala 24 ne’e, refleta timoroan sira-nia luta ba libertasaun nasionál durante tinan 24 nia laran hasoru okupasaun ilegál militár Indonézia. Luta naruk, la’ós de’it membru FALINTIL sira de’it mak luta maibé envolve povu Timor-Leste nia luta, tanba FALINTIL hahú luta ho kilat (arma funu nian) no iha Konsulta Populár 30 agostu 1999 ne’e, povu Timor-Leste hakotu funu ne’e ho “Pregu” ka “Besi Kusan” lolon ida.

Ho “pregu” ka “besi kusan” mak timoroan sira prega Timor-Leste nia “UKUN RASIK-AAN” sai hanesan nasaun soberania iha mundu raiklaran. Reflesaun ba komemorasaun loron konsulta populár ba dala-24 ne’e, jornalista Agência Tatoli, Osória Soares, dada-lia ho joven rezisténsia Primeiru Vise Sekretáriu Organizasaun Juventude Timorense (OJT) iha NUREP Neon ho Maromak iha Ermera, Abel da Costa Soares “WASTER” (moris iha Ermera-Fatubesi, 28 agostu 1971), hodi haktuir nia istória luta antes no hafoin UNAMET realiza Konsulta Populár 30 agostu 1999, iha Tasi-Tolu, kuarta (30 agostu 2023).

Antes Referendu 1999

Iha fulan-abríl 1999, ha’u simu orientasaun hosi Komandante Regiaun IV, Saudozu Ular Rihik husu atu ha’u mai halo ligasaun ho Paulo Saudozu Komandante Ular Rihik nia Primu, ema hosi Viqueque hela iha Quintal Boot atu lori militár TNI timoroan lubuk ne’ebé ativu hela ba tuir enkontru iha Nasuta. Ha’u mai to’o Dili, ba hasoru Paulo iha Kintal Boot, ami liu ba Becuse no tula tula ho militár TNI timoroan na’in-tolu (3) sei moris (naran ha’u haluha ona) ho Paulo, ami sa’e ba halo enkontu iha área Nasuta, parte Tibar nian.

Abel da Costa Soares “WASTER”. Imajen/Espesiál.

Enkontru ne’e lidera hosi Saudozu Komandante Ular Rihik, no iha mos Segundu Komandante Gil Oan Soru, Komandante COLIATI, Saudosu Komandante Mauleto ho Saudozu kodigu Hartono mak lori karreta. Objetivu mak atu halo ligasaun di’ak entre komandu FALINTIL sira hodi prepara karik antes tama ba referendu 30 agostu mak akontese buat ruma, militár TNI timoroan sira bele lori kilat halai sa’e ba ai-laran hodi moris hamutuk ho komandu rejiaun IV.

Iha tempu ne’eba,sSaudozu komandante rejiaun IV komandante Ular Rihik no Komandante Calisto dos Santos COLIATI (atuál brigadeiru jenarál F-FDTL) nomea ha’u hanesan ligasaun koordenasaun hosi komandu mai Dili, hodi mantein komuniksaun ho militár TNI timoroan sira-ne’ebé ativu hela iha TNI ne’ebé hala’o kna’ar iha Dili laran.

Partisipa misa Krús Joven iha Manatuto

Depois ami fila hosi enkontru ne’e, ha’u fila ba Ermera-Fatubesi. Iha fulan-juñu 1999, Igreja Parokia Ermera konvida Juventude liuliu Ketua Mudika (Xefe Juventude) sira atu ba partisipa misa loron Santo António no misa krús joven nian iha Parokia Manatuto. Iha tempu ne’ebá, ha’u sei asume hela kna’ar nu’udar xefe juventude estasaun minisionária Fatubesi, hetan oputunidade ba partisipa misa iha parokia Manatutu (13 juñu 1999). Hafoin misa ramata, ami fila ba Ermera. Antes ami fila, ami rona katak Saudozu António Lima, bapa ka membru TNI sira tiru mate ona iha Gleno.

Notísia Relevante: Alkatiri: “Referendu riku ho rekonsiliasaun maibé ita ho ita la rekonsilia malu”

Iha tempu ne’eba, ha’u fila ho ha’u-nia kolega ida, xefe juventude Parokia Ermera, naran Alfredo,  nia agora sai Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Bainhira ami to’o iha Gleno, situasaun manas tiha ona. Kuaze komunidade la halo movimentu ba-mai. Ita haree hetan de’it mak membru Polisi Republik Indonesia (POLRI) sira ho karreta patrulla nian mak la’o ba-mai. Iha tuku 17h00 lorokraik liu, ha’u hatun tiha kolega ne’e, ha’u mós ba ha’u-nia feton sira iha Kelompok Satu ka bairru satu Gleno. Bainhira ha’u to’o iha uma, ha’u dere odamatan, sira iha uma laran tauk la sai. Ha’u bolu, ha’u-nia subriñu sira dehan tiu Abel mak sira loke odomatan.

Bainhira ha’u tama uma, sira tauk loos dehan “Tiu, Bapa sira ho milísia sira horisehik tiru mate ona António Lima, ne’ebé dalan sira ba Ermera-Fatubesi ne’e ema taka hotu. Satán, tiu Abel hanesan responsável la’o hamutuk ho FALINTIL sira-ne’e, ema barak koñese no ema kaer-kona ne’e, tiu Abel bele mate”.

Sai hosi Ermera subar iha Dili

Entaun, ha’u tuur tiha, ha’u-nia feton husu mai ha’u, “Abel, se ó brani, entaun lori tiha ó-nia subriñu Manuel da Costa Silva, imi ba subar iha Dili, tanba bapa ho milísia sira mai hafuhu hela de’it. Imi rua ba tiha Dili, bele ka lae”. Ha’u hatán, “bele”. Entaun, ami rua tun kedas Dili kalan ne’e. Ami sai hosi Gleno iha tuku 18h00 besik tuku 19h00 kalan. Antes sai hosi uma, ha’u husu ha’u-nia feton reza ba ami rua no ha’u dehan ba ha’u-nia subriñu Manuel lalika pániku, no bainhira ita-rua halai liuhosi Estrada KODIM (Komando Distrik Militer) Gleno nia oin, haree sira baibain de’it.

Depois, ami liuhosi KODIM Gleno, ha’u sei buti klakson hodi fó apita tiha ba membru TNI sira halo hela vijilánsia iha estrada oin ne’e, sira mós la tahan ami no ami mós liu mai Dili. Bainhira tama iha Railaco, kafé robusta laran, iha karreta KIJANG ida ho kamioneta ida tula membru TNI ho milísia sira taka bendera MERAH PUTIH nakonu ho kilat liu iha Estrada, no ha’u sei buti klakson hodi apita tiha ba sira. Depois, ami tama ba Railaco atu tama to’o Nasuta, ha’u dehan ba subriñu ne’e, “Ita rua la mate ona.” Nia husu mai ha’u, “Nusa mak tiu dehan nune’e”. Ha’u hatán ba nia dehan, “Hosi nasuta tama to’o Tibar ne’ebá ne’e, ema ita-nian, kuaze responsável klandestina sira barak mak ha’u koñese”.

Nia haree mai ha’u, nia hamansa mihis. To’o iha Nasuta, nia haree komunidade hasa’e tiha bandeira MERAH PUTIH iha sira-nia uma leten. Nia mós tauk. Ha’u dehan ba nia, “Ne’e ema ita-nian”. Ha’u sei para motor hodi ko’alia ho NUREP Nasuta nian ho komunidade halo halo hela vijilánsia iha fatin ne’eba. Sira hatán mai dehan, “Alin sira la’o kalan ne’e kuidadu”.

Liu mai Dili, ha’u ho ha’u-nia subriñu subar iha Surikmas no hela ho subriña ho nia oan sira hela iha ne’eba. To’o fulan-jullu tama to’o fulan-agostu nia laran, ami sei partisipa iha kampaña pro-independénsia nian no sei halo pawai haleu Dili laran. Liu tiha loron ida mak milísia pro-Indonézia sira halo fali sira-nia kampaña iha Dili laran.

To’o iha 18-19 agostu 1999, hosi Komandu Rejiaun idak-idak halo ona konsentrasaun ba forsa sira no komandu Rejiaun IV konsentradu iha Ersoi Luli Rema, hodi komemora mós loron FALINTIL 20 agostu (iha 1999).

Iha tempu ne’eba, ami koordena malu ho kolega sira no deside atu ba partisipa iha komandu rejiaun IV Luli Rema. Ha’u ba tula ho kolega ida naran Mariano Lakuloe, ema parte Atabae nian, nia universitáriu foin fila hosi Indonézia. Ami rua aranka hosi Dili iha tuku 15h00 lorokraik to’o iha Tokoluli, antes tama Gleno, ami hareekamioneta barak nadodon tula milísia sira-ne’ebé atu halo kampaña ne’e mai besik ami atu mai fali postu administrative Railaco nian atu mai tuir kampaña iha Dili.

Entaun, ami rua mós tauk no ami rua ho motor la’o neineik hasoru milísia sira sa’e mai. Ha’u foin para motor, milísia sira tun hosi karreta, tuun hadau malu de’it mai baku ona ami. Balun tebe hosi kotuk no oin. Tanba ema barak loos ha’u tanis hakilar tuur hakneak tiha ba rai. Milísia sira hasai kilat rakitan dehan “Tiru mate tiha. Sira-ne’e fila, atu sa’e ba FALINTIL sira Komandu mak ne’e”.

Kamioneta barak mai para hotu no milísia sira mai hobur ami. Ha’u hateke ba kamioneta ida-nia leten, iha señora ida hatais jaket loren tentara nian, ha’u koñese tanba señora ne’e tentara timoroan Hilario Ermera nia feen kiik. Señora ne’e, nia laen saudozu Arcanjo matebian ona, nia rezisténsia nia ema ida mos. Ferik ne’e haree mai ha’u, nia tuun hosi motor halai ba salva tia ha’u lori jaket loren ne’e mai hakuak ha’u, taka no falun tiha ha’- nia ulun dehan, “Tanbasá mak funu ne’e sedauk hahú, ita Ermera-oan ho Ermera-oan mak bele estrga malu hanesan ne’e”.

Iha tempu ida-ne’e, situasaun defisil tebes ba ha’u ho ha’u-nia kolega maibé grasa Maromak nian no no milagre Nai Maromak mosu kedas iha tempu ne’eba. Iha milísia, iha ema aat sira barak haklalak “Oho tiha, oho tiha sira. Foti sira-nia motor, ita uza tiha.” Balun dehan “Sunu tiha motor”. Maibé, iha ema balun laran osan-mean sei salva ha’u ho ha’u-nia kolega nia moris to’o ohin loron.

Hotu tiha, bainhira ha’u hamriik hiit fali motor. Iha tentara TNI timoroan ida, nia deviza “kinur tolu”. Ninia logat Bobonaro nian-karik nia ema no maihosi Bobonaro. Nia dehan mai ha’u “Alin, tuba ba ne’e la’o neneik tanba kamioneta barak foin sa’e tan mai daudaun ne’e”.

Depois, ami liu ba lorokraik ne’e kedas. Ami sa’e kedas ba fatin konsentradu komandu Rejiaun IV nian iha Ersoi Luli Rema iha 20 agostu 1999 hodi partisipa komemorasaun loron FALINTIL iha ne’eba. Hafoin ramata serimónia ne’e, iha 21 agostu, ami fila-fali mai subar fali iha Dili.

30 agostu 1999: Ha’u vota iha UNAMET Balide

Ekipa Observasaun Konsulta Popular 1999 iha Timor-Leste. Imajen/Espesial.

Iha 30 agostu 1999, iha tuku 06h00 dadeersan, ha’u hakat neineik ba vota iha sentru votasaun UNAMET Balide SMA 4 nian. Depois vota liu tiha, tanba ha’u uza motor, iha malae observadór Internasionál ida naran Bernard, nia husu ha’u ajuda tula nia ba halo observasaun iha fatin votasaun sira iha Dili laran. Ha’u lori ba Lahane, Comoro, no fatin sira seluk to’o lorokraik, ha’u lori nia fila ba Hotel Timor, nia selu ha’u osan Rp150 ($15).

Notísia Relevante: Tinan 1999, Xanana Gusmão orienta FALINTIL hakmatek

Iha lorokraik ne’e, fa’u fila uma Surikmas ho kontente tanba hetan osan ne’e. Maibé, laran mós tauk katak vota hotu ona ita atu halai ba ne’ebé loos. Iha 30 agostu kalan, milísia sira komesa tuda ona Granada, tiru ona kilat Rakitan tama-sai beco (gang) sira iha Surikmas ne’e. Ami sei subar nafatin iha Surikmas to’o 04 setembru 1999 (loron anunsiu rezultadu konsulta popular) no  depois rona rezultadu, situasaun manas liután, kuaze ita atu halai sai mós susar tebes. Laiha dalan, entre mate no moris.

Entaun, iha dadeersan sedu de’it, ha’u-nia subriña sira ho labarik sira tauk, kamioneta ba tula sira ba iha POLDA Comoro. Sra dehan “Tiu, ita ba hotu”. Ha’u lakohi no ha’u dehan ba sira, “Ah, ne’e hau bele mate.” Ha’u foti motor, hau halai ba Igreja Lahane Mota Laran. Ha’u to’o iha ne’ebá, ha’u hetan Padre Domingos Maubere “Amu DU” ho Amo João atu halo ona misa dadeer nian. Ha’u hakat ba komprimenta “Amo Du” no ha’u husu atu konfesa lai. Amu DU mós haree ha’u hodi dehan, “Ó sei iha ne’e de’it. Nusa la halai ona”. Ha’u dehan; “Halai ba ne’ebé amu”. “Halai ba foho ka ó sei husu fali ha’u”.

Iha tempu ne’eba, ha’u komfesa (ha’u-nia sala) ho hamrik de’it, Konfesa hotu tiha, ami sei tuir misa dedeer nian. Sarani sira la barak mak tuir misa. Ami kala besik ema na’in-hitu (7) hanesan ne’e ho labarik na’in-rua (2), karik ha’u la sala. Hafoin misa, ha’u foti motor atu mai ona Surikmas. To’o iha UNAMET Balide SMA 4 nian, dalan ba Matadoru ho militár 744 nia markas, iha Obrigado Barack bolokeia hotu ona. Entaun, ha’u deside halai tama iha markas UNAMET Balide. La kle’ur, haree milílisia sunu uma iha Caicoli no oho ona populasaun. Polusaun barak mak kanek no populasaun sira barak halai tama ba iha markas UNAMET Balide.

To’o iha lorokaik, rai besik nakaras ona, ha’u ho kolega ida, ami na’in-rua husu malu para atu halai saimaibe sa’e foho liuhosi UNAMET kotuk ne’e maibe ami haree fali rai lolon sira-ne’e militar Indonézia ho BRIMOB (Brigade Mobil) barak mak iha hela rai lolon sira-ne’e. Entaun, ami tau. Ami rua hakarak halai sai ho motor, halai mai fali área Manumeta Raihun nian. Bainhira ha’u foti motor atu sai, ha’u reza no hamulak de’it ba Aman Maromak; “Nai, salva ha’u ba. Ha’u-nia mate no moris tomak, ha’u entrega ba Ita-Boot nia liman”.

Depois, ami rua sai ho motor mai Estrada. La kle’ur, iha kamioneta Hino tolu-Militar Indonézia nian tula tentara nakonu halai makaas mai hakbesik fali UNTIM (Uuniversitaa Timor-Timur) nian. Entaun, Ha’u mós brani de’it enkosta iha Hino nia sorin no halai makaas to iha militár 744 Obrigado Barrack nian liu tun mai. Kamioneta HINO tolu ne’e halai loos ba UNTIM nian, ha’u halai tama falin liuhosi dalan ba Vilaverde mai Katedral nian. Ha’u liu mai to’o iha dalan Bairo Pite, ema milisia sira sunu hela uma, sunu roda iha Estrada. Entaun, ha’u tauk tama tiha ha’u-nia subriñu sira-nia uma iha Bairru Pite.

Iha Bairru Pite ho subriñu sira, ami subar to’o tuku 04h00o madrugada, iha alin estafeta ida-nia naran Atino, sira halai ba tiha ona foho Loelaos nian. Nia fila mai lori ami sai hosi dalan Hudi Laran nian, ami sa’e ba Cacau Lidun. Entaun, tanba subriñu nia kaben ho labarik kiik barak, ha’u foti foos saku sorin ida, ha’u lori halai sa’e ba foho Loelaos nian.

Ami subar iha ne’eba semana ida ona. Hahan mós laiha. Ami ekipa ida hamtuk ho Eis FFALINTIL Maun Loriku ema Atsabe nian, nia mak ho pistola ida akompaña ami tun fali ba Dili laran, para foti hahan lori ba han iha foho leten. Depois, ami tun mai to Manleuana, ami tama ba tiu sira-nia uma foti foos ne’ebé sira subar hela iha Hudi Hun sira. Ami oho tiha tiu nia fahi boot ida, ami ko’a hotu, tau iha saku laran hamutuk foos, ami fahe malu atu lori ba foho leten.

Banihra ami lori aihan sira atu sa’e ba leten, ami lao fahe malu, balun uluk tiha mak balun tuir. Ha’u mak ikus no la’o dook malu. To’o ha’u foin korta dalan sa’e be laletek, besik metro 10 hanesan ne’e, milísia sira ho kilat no kamioneta rua la’o liuhosi estrada kraik hateke ba leten hakilar makaas dehan “Ami tiru ba ka”. Ha’u mós halai labele tanba lori hela saku todan ida. Miíicia sira bolu ha’u, ha’u pasrah ka oferese-aan de’it ona. Ha’u dehan, “Tiru, tiru ba”. Ha’u taka matan la’o nafatin sa’e beibeik leten. Ho nune’e, sira ho kilat mós la tiru ami no ami konsege lori hahan ba to’o foho Loelaos.

Iha foho Loelaos, ami hein to’o International Force East Timor (INTERFET) sira tuun iha Dili no ami sei akompaña haree aviaun tun iha Aeroportu Comoro. To’o lorokraik, forsa INTERFET sira mós la’o patrulla sa’e mai to’o iha área Rádiu Timor Kmanek (RTK) nian. To’o aban dadeer fali, ami mane sira deside tun ona mai Dili laran.  Ami toba tiha kalan ida iha Dili laran, dadeer ami deside sa’e fali ba foho Loelaos hodi lori fila-fali subriñu ho labrik sira fila-fali mai iha Dili.

Invazaun 1975

Iha tinan 1975 bainhira Indonézia invade Timor-Leste, ha’u sei kiik foin mak tama ba tinan haat (4). Ha’u-nia inan-aman no bin sira, ami halai ba subar iha ai-laran durante tinan tolu nia laran iha area suku Fatubesi, Zona Hatolia nian no ami halai to’o iha foho Cailaco-Bobonaro. Bap aka Javanese sira duni tuir beibeik ami no subar iha área suku Urahou, área suku Fatubesi, Zona Hatolia nian.

Notísia Relevante: Konsulta Populár 1999, David Mandati telefone Xanana Gusmão iha Cipinang

Iha tempu ne’ebá populasaun barak mate hamlaha tanba ai-han laiha. Ami, katuas ho ferik sira la iha ona ai-han, han deit mak Koto Moruk nia tahan tisi ka kumu tahan sira-ne’e to’o midar mak fó ami han, tanba Kumbili no Aifarina Boraixa mos buka lahetan ona. Ema barak mak moras, mate, tanba hamlaha no forsa barak mak militár Indonézia kaptura no barak mak mai rende ona.

To’o iha tempu ida, katuas ho ferik sira mós labele ona, sira deside mai rende iha Fatubesi. Depois ami rende, forsa TNI (Tentara Nasional Indonesia) sira fahe ona ikan-maran-masin ne’ebé dodok mai ami. Hosi ami konsumu no han hotu ikan-maran-masin ne’e, halo ema barak isin-bubu to’o mate.

Tama eskola

Ha’u tama eskola iha Sekola Dasar (SD ka eskola ptrimária) klase 0 (nol besar) iha 1979. Ha’u ramata ha’u-nia eskola primária iha tinan 1986 no kontinua eskola iha SMP (Sekolah Menegah Pertama ka Eskola pre-sekundária) iha Gleno iha 1989. Iha Gleno, ha’u hela ho ha’u-nia feton no ha’u-nia koinadu Orlando da Costa Silva. Ha’u-nia feton naran Delfina da Costa Silva iha kelompok satu Gleno.

Abel da Costa Soares “WASTER” ho nia família. Imajen/Espesiál.

Ha’u komesa akompaña polítka tanba kalan-kalan ha’u-nia kuiñadu sempre lee beibeik notísia ba prosesu Timor nia luta iha rai-li’ur no iha rai-laran. Depois katuas dehan, “Oan sira ne’e buat segredu maibe Timor loron ida sei hetan ukun rasik aan”.

Iha tinan 1989, ha’u kontinua ha’u-nia estudu iha eskola Sekolah Pendidikan Pertanian (SPP) Negeri Natarbora iha Natarbora. Iha ne’eba, ami komesa envolve aan ona iha rede klandestina liuhusi ha’u-nia kolega eskola ida naran Domingos Pinto, nia mate ona tinan rua liu ba. Nia hosi Viqueque-Ossú. Maske eskola hela maibé nia nia mak iha ligasun ho ita-nia Forcas Armadas da Libertacao Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) sira iha ai-laran. Ami organiza malu hodi sosa sigaru no sasán balun haruka ba ai-laran.

Hafoin ha’u ramta ha’u-nia eskola iha SPP Natarbora iha tinan 1993 fila ba Ermera, Fatubesi, ha’u partisipa iha atividade Igreja nian no juventude sira hili ha’u sai hanesan Ketua Muda-Mudi Katoli (MUDIKA ka Xefe ba juventude sira) ba estasaun Misionária Fatubesi, hodi organiza joventude sira iha igreja.

Iha tempu ne’eba, ami halo mós ligasaun ho FALINTIL sira iha ai-laran no lori informasaun kona-ba inimigu kaptura populasun no halo torturasaun ba populasaun sira iha ne’ebé mai Dili hatama iha ETADEP hanesan Saudozu Gilman Alves Sra Armandina Gusmao nia kaben matebian. Tanba ne’e, ami simu mós orientasaun hosi Komndante destakamentu rejiaun IV Ernesto Fernandes (DUDU), Responsável Joventude rejiaun IV, Paulino Monteiro (Naibili) Paulo M8 dehan, “Dalan di’ak-liu para atu asegura segredu funu nian, ita tenke halo juramentu liuhosi hemu raan.

Iha tempu ne’eba, iha tinan 1994, ami grupu Juventude lubuk ida hahú organiza aan iha Grupu NEON METIN, Nurep NEON HO MAROMAK, ami total hamutuk 81 organiza malu hodi halo juramentu liuhosi hemu raan Ida-ne’e, ho objetivu katak atu asegura segredu funu nian bainhira inimigu kaer membru ida hosi grupu ne’e, na’in ka nia rasik no labele loke tan ema seluk ba inimigu no aat liután lori inimigu ba hatudu ka kaer membru FALINTIL sira iha ai-laran.

Iha tempu ne’eba, ami servisu hamtuk ho FALINTIL sira iha ai-laran mak hanesan Komandante destakamentu (Ernesto Fernandes DUDU) ho nia forsa sira, Aduntu MAPUTO, tanba sira subar kedas iha área Fronteira norte.

Konis Santana Mate

Hafoin komandu da luta Nino Konis Santana mate, iha fali mudansas ba reestruturasaun mak ami servisu hamtuk ho Komandante regiaun IV Saudozu Ular Rihik, Segundu Komandante Gil Oan Soru (agora atual Ministru MAKLAN), tanba sira sei konsentra iha Ermera Fatubesi, tuir mai servisu ho Calisto dos Santos Coli “COLIATI” (atuál Brigadeiru Jenarál F-FDTL).

Iha tempu ne’eba halo mós reestruturasaun ba responsável kaixa klandestina, ami hosi Grupu NEON METIN ne’ebé lidera hosi Irmaun Teofilo Caldas (CAR) (eis Sekretáriu Estadu Arte no Kultura) asume kargu hanesan responsável Sekretáriu Organizasaun Juventude Timorense (OJT) iha NUREP Neon ho Maromak no atan ha’u hanesan Primeiru Vise Sekretáriu OJT, Abilio Sudirman hanesan eis FALINTIL mak assume kargu hanesan segundu vise sekretáriu OJT.

Notísia Relevante: MARKUS obriga “Ema Hotu Tenke Vota” iha Konsulta Populár 1999

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!