Top

Alkatiri: “Referendu riku ho rekonsiliasaun maibé ita ho ita la rekonsilia malu”

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hala'o enkontru ho eis Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri. iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pite, tersa (09/08). Imajen Tatoli /Egas Cristóvão.

DILI, 09 agostu 2022 (TATOLI)—Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Mari Alkatiri, hateten Timor-Leste nia referendu riku tebes ho rekonsiliasaun ho ema sira mai hosi rai-li’ur maibé entre timoroan sira-ne’ebé mak uluk hamutuk halo funu hodi luta ne’e, sira ho sira mak la rekonsilia malu fali.

Notísia Relevante: PR Horta: tempu ona hatudu Timor-Leste nia onestidade kona-ba rekonsiliasaun

“Ha’u hanoin ita-nia referendu ne’e riku tebes ho rekonsiliasaun. Soké dala barak ita halo rekonsiliasaun ho ema mai hosi li’ur maibé entre ita mak uluk hamutuk funu no luta ne’e, ita ho ita mak la rekonsilia malu fali,” Mari Alkatiri hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, tersa ne’e.

Antes ne’e Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten tempu ona ita Timoroan iha Timor-Leste ho onestidade atu halo rekonsiliasaun ho Timoroan sira-ne’ebé ho estatutu sai sai sidadaun Indonézia iha Timor Osidentál, tanba liga ba dokumentu fraternidade umana atu promove pás no kria etabilidade.

Nune’e, Mari Alkatiri hateten dokumentu fraternidade umana ne’e nia parte mak loby ka halo aproximasaun ho Parlamentu Nasionál (PN) hodi aprova.

“Ha’u mak lori ba Parlamentu Nasionál. Se ha’u mak lori dokumentu ne’e ba Parlamentu Nasionál no halo loby iha Parlamentu no sira aprova, ha’u mak halo. Fraternidade umana ne’e problema relijiaun maibé ha’u la’os lidér relijiozu maibé lidér polítiku, Tantu, ne’e husu ba lidér relijiozu sira,” nia dehan.

Kona-ba esforsu ne’ebé Xefe Estadu hala’o rekonsiliasaun ho Timoroan sira iha Timor Osidentál ne’ebé hakarak fila mai Timor-Leste bele fila ho konsiénsia rasik, tuir dokumentu fraternidade umana tanba konstituisaun RDTL proteje hela ba suntu ida-ne’e.

“Ita-nia konstituisaun dehan sé mak moris iha Timor ka sé mak oan hosi ema Timor, nia iha direitu fila mai hela iha rai Timor ne’e. Konstituisaun no depois ita iha lei sidadania mós dehan sé mak moris iha Timor no oan hosi ita ke moris iha Timor, nia iha direitu sai sidadaun Timor,” nia hateten.

Notísia Relevante: PN apoiu Horta halo rekonsiliasaun ho timoroan iha Timor Osidentál no TL

Enkuantu, Parlamentu Nasionál (PN) aprova projetu rezolusaun PN númeru 93/V(4a), kona-ba Pás Mundiál, Fraternidade Umana no Koexisténsia Komun ho unanimidade ho rezultadu votasaun a-favór 60, kontra no abstensaun 0, nune’e Timor-Leste hanesan nasaun dahuluk iha mundu adota dokumentu ne’e.

Asembleia Jerál Nasaun Unida iha fulan dezembru 2020 marka iha loron 04 fevereiru hanesan loron internasionál Fraternidade Umana, konsidera loron ne’ebé asina deklarasaun Abu Dhabi 04 fevereiru 2019 entre Santidade Papa Francisco ho Saserdote Musulmanu Al-Azhar, Ahmad Al- Tayyeb.

PN louva konteúdu deklarasaun kona-ba fraternidade umana ba pás mundiál konvivensia komun no konvite promosaun justisa, pás, direitu umanu no liberdade relijioza.

Kongratula esforsu dezenvolve relasaun internasionál pasífika hosi parte subskritór mensajen, konsiente diálogu, kompreensaun, difuzaun kultura toleránsia, aseitasaun konvivénsia entre ema umanu kontribui signifikante ba redusaun problema oioin hanesan ekonomia, sosiál, polítika no ambientál ba parte jéneru umanu.

Reafirma igualdade entre mane no feto ba rekuiñesimentu direitu instrusaun ba servisu no exersísiu direitu polítiku, rekuñese pluralidade relijiaun no liberdade kredo, pensamentu, expresaun no asaun enkuantu pilár demokrátiku.

Valoriza vizaun relijiaun hanesan promotor ba pás, koñesimentu mutúo, fraternidade umana no konvivensia komun no perspetiva dezafiu komun koloka umanidade, pás, hahán, ki’ak, alterasaun klimátika, saúde públika, konsiente nesesidade resposta komun komunidade internasionál.

Toma konta situasaun polítika mundiál atuál ho pás, diálogu no respeitu direitu umanu, ho nune’e Parlamentu Nasionál deklara kompromisu ho valór pás diálogu respeitu direitu umanu no louva deklarasaun refere no ONU estabelese ona sai loron mundiál ba fraternidade umana.

Ho ida ne’e, husu Governu promosaun valór fraternidade umana iha planu internu liuhosi medida konkreta hodi mellora bem-estar sidadaun Timor-Leste, nível multilateral, liuhosi doasaun protetora no promosaun konvivénsia pasífika entre povu.

Notísia Relevante: Konseitu rekonsiliasaun transforma ona iha relatóriu CAVR “Chega!”

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!