IGTL-ATTL asina MoU kona-ba patrimóniu jeolójiku iha Timor-Leste

DILI, 25 Agostu 2026 (TATOLI)—Instituto Geociências de Timor-Leste (IGTL, I. P.), hamutuk ho Autoridade Turizmu Timor-Leste (ATTL), Tersa ne’e, asina memorandu entendimentu (MoU-sigla ingleza) kona-ba servisu hamutuk hodi kompila Inventáriu Nasionál Patrimóniu Jeolójiku iha rai-laran.
Memoradu ida-ne’e hanesan marka pasu ida halo kooperasaun ho autoridade turizmu Timor-Leste ho Instituto de Geociências de Timor-Leste. Tanba fatin ne’ebé mak IGTL deskobre foin daudaun ne’e sai hanesan patrimóniu jeolójiku fatin turístiku patrimóniu istóriku ba Timor-Leste.
Prezidente Autoridade Turizmu Timor-Leste, Virgílio Smith hateten ATTL hanesan institutu ida-ne’ebé mak hakna’ar nia responsabilidade ba área kona-ba oinsá mak atu proteje fatin turizmu sira no oinsá mak atu promove fatin sítiu turístiku no istóriku.
“Asinatura MoU ida-ne’e hanesan pasu dahuluk ida ba programa promosaun Timor-Leste ba fatin turístiku ba Ázia. Ita-nia fatin turístiku barak agora deskoberta tan fatin barak mak sai hanesan patrimóniu turístiku sira mak sei atrai sientista sira,” nia dehan ba jornalista sira iha salaun Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Prai dos Coqueiros, Dili.
MoU ko’alia kona-ba kooperasaun entre instituisaun rua nu’udár instituisaun Estadu no ida inklina-an iha área jeolojia iha Timor-Leste nian no ida hakna’ar-an dezenvolvimentu setór turístiku iha Timor-Leste.
Tanba, nia dehan, turizmu nia setór ida-ne’ebé mak trasversál liga ho kultura no instituisaun peskiza sira husi jeosiénsia sira deskobre fatin jeolójiku ruma ne’e liga mós ba kultura.
Virgílio informa deskobrimentu ba sítiu sira-ne’e konserteja sei dezenvolve tanba ne’e liga ho setór barak liliu infrestrutura obra públika no mós ministériu sira seluk ne’ebé mak relevante ho sira tanba sira atu tau mós asesu ne’ebé mak di’ak.
Nune’e mós, Prezidente IGTL, Job Brites Dos Santos dehan MoU ohin ne’e importante tebes ba baze kooperasaun entre instituisaun rua.
“Depoiz MoU ne’e rasik ita fahe ona responsabilidade katak ami IGTL haree ba deskobrimentu identifika nian. Haree ba parte jeosiénsia nian, más kuandu sítiu ne’e iha ona valór turizmu mak ami presiza ATTL tanba ne’e sira-nia kompeténsia no sira mak hatene servisu ida-ne’e,” nia dehan.
Tuir nia katak ezisténsia IGTL 2009 hale’u Timor-Leste, ne’ebé foti informasaun jeolojia no seráke ida-ne’e iha poténsia jeositiu ka lae. Tanba kada munisípiu iha jeosítiu, entaun bazeia ba servisu kooperasaun ida-ne’e parte rua halo estudu hodi profunda no eleva liután.
“Kuandu identifika iha jeosítiu mak tenke promove nia ba jeoparke UNESCO mundiál nian. Ita sei hetan benefísiu husi ne’ebá tanba UNESCO nia mákina hodi promove área sira-ne’e ba mundu tomak,” nia subliña.
Tinan kotuk jeoparke iha mundu hamutuk 251. Ida-ne’e konsege halo atrai vizitante millaun 500 hodi vizita sítiu sira-ne’e. Ida-ne’e sei fó impaktu ba ekonomia lokál.
“Ami-nia prioridade ida mak iha patrimóniu jeolojia maka’as ne’e iha sítiu Saurus, Lesiluli Kailaku. Ida-ne’e ami avaliasaun jerál katak nia prenxe kritériu. Tanba fatin sira iha-ne’ebá konsidera fatin lulik entaun nia tama patrimóniu kulturál no sai istória ida-ne’ebé sei atrai turista no nia iha viodiversidade,” Job hateten.
Virgílio haktuir sira deskobre ida-ne’e semana kotuk bainhira Primeiru-Ministru bá lansa entrada iha-ne’ebá no vizita kedas sítiu ne’e. Primeiru-Ministru sei tau planu no IGTL sei aprezenta iha Komisaun Revizaun Orsamentu.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade

