iklan

HEADLINE, SAÚDE

2022: TL mak nasaun ida-ne’ebé hamlaha iha Sudeste Aziátiku

2022: TL mak nasaun ida-ne’ebé hamlaha iha Sudeste Aziátiku

Bandeira RDTL. Imajen/Espesiál

DILI, 14 Setembru 2023 (TATOLI) – Tuir Relatóriu Indise Hamlaha Global 2022 katak Timor-Leste okupa pozisaun 110 husi nasaun 121 ho valór 30.6 bazeia ba taxa sub nutrisaun, hamlaha no mortalidade ba labarik sira.

Ho nune’e, Indise Hamlaha Global 2022 koloka Timor-Leste nu’udar nasaun 12.º hamlaha iha mundu hafoin nasaun sira hanesan Iémen, República Centro-Africana, Madagáscar, Congo, Chade, Libéria, Haiti, Níger, Lesoto, Serra Leoa no Guiné-Bissau.

“Klasifikasaun refere hatúr Timor-Leste hanesan nasaun númeru dahuluk hamlaha iha rejiaun Sudeste Aziátiku hafoin Laos, Indonésia, Camboja, Myanmar, Filipinas, Malásia, Tailândia, Vietname, Brunei e Singapura. Ho valór 30,6, hatudu katak nível hamalaha iha Timor-Leste kategoria ba grave”, hateten iha Indise Hamlaha Global ne’ebé TATOLI asesu, ohin.

Kada nasaun nia valór Indise Hamlaha Global (GHI ) kalkula bazeia ba formulasaun ida-ne’ebé kombina indikadór haat ne’ebé hamutuk kaptura natureza multidimensionál hamlaha nian hanesan subnutrisaun partikularidade populasaun ho intake kalórika ne’ebé la sufisiente, stunting labarik partikularidade labarik sira ho idade tinan lima ne’ebé ki’ik liubá sira-nia idade, reflete subnutrisaun krónika, labarik sira ne’ebé lakon todan ki’ik ba sira-nia aas, reflete subnutrisaun aguda no mortalidade labarik partikularidade labarik sira ne’ebé mate molok sira-nia aniversáriu dalimak, parsialmente reflete mistura fatál husi ambiente nutrisaun ne’ebé la adekuadu no ambiente ne’ebé la saudavel.

Fatór ne’ebé mai husi hamlaha iha Timor-Leste mak inseguransa ai-han, tanba uma-kain barak la bele atu sosa ai-han nutritivu.

Tuir análize komun ba Nasaun Nasoes Unidas nian (UNCCA) relata katak entre kestaun sira ne’ebé barak liu iha Timor-Leste mak kestaun sira kona-ba inseguransa ai-han no má nutrisaun.

 Maske iha progresu balun ne’ebé halo ona hodi hasoru má nutrisaun dezde 2010, númeru ne’e sei sai hanesan problema ida-ne’ebé aas liu iha mundu. Nivel progresu atuál, ho taxa inseguransa ai-han ne’ebé aas no taxa alerta ba labarik sira ho idade tinan lima mai kraik, hamutuk ho taxa anemia ne’ebé aas no menus nutrisaun entre feto sira ho idade reprodutiva, signifika katak Timor-Leste la iha posibilidade boot atu alkansa ODS  to’o 2030.

UNCCA hateten inseguransa ai-han sei nafatin sai hanesan kestaun ida-ne’ebé importante liu Timor-Leste hasoru, ne’ebé afeta la’ós de’it nutrisaun maibé mós kresimentu ekonómiku no koezaun sosiál.

Klasifikasaun Faze Integrada Seguransa Ai-han (IPC) hatudu katak de’it metade husi populasaun bele konsidera seguru ai-han 36% husi populasaun Timor-Leste sofre inseguransa ai-han krónika, inklui 21% ne’ebé hetan inseguransa ai-han krónika moderadu no 15% ne’ebé hetan inseguransa ai-han grave. Importante tebes, munisípiu tolu monu ba inseguransa ai-han krónika ne’ebé grave: Ermera, Ainaro  no Oe-Cusse. Iha média, uma-kain sira iha Timor-Leste gasta besik 70% husi sira-nia rendimentu ba ai-han – ho família kiak sira gasta porsentu boot liu,” relatóriu ne’e hateten.

Tuir Timor-Leste Food and Nutrition Survey 2020, nasaun ne’e iha prevalénsia ida-ne’ebé aas liu iha mundu. Tuir relatóriu ne’e, 47% husi labarik timoroan sira hosi fulan 0-59 hetan susar, 8.6% lakon, no 32.4% menus todan.

Ida ne’e hanesan fraku ida ba governu Timor-Leste atu foti ida-ne’e ho sériu hodi halo investimentu sériu iha setór agrikultura hodi alkansa nasaun nia objetivu atu sai nasaun ida-ne’ebé auto-sufisiente.

Kauza seluk tan ba hamlaha iha Timor-Leste mak kiak. Liu pursentu 45 husi ema ne’ebé moris iha kiak, no ida-ne’e mak númeru aas liu iha Sudeste Aziatiku.

Tuir peskiza konjunta ida-ne’ebé hala’o husi Sekretariu Estadu Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE), Kamara Komersiu no Industria Timor-Leste (CCI-TL), no KSTL iha 2014, saláriu mínimu US$115 la sufisiente ba nasaun ne’e tanba timoroan barak la konsege selu moris ne’ebé diak.

Ajénsia Internasionál ba Dezenvolvimentu Feto hateten katak tersu rua husi timor-oan sira moris menus husi $2 kada loron, hodi halo moris ba luta barak liu.

Governu Konstitusional IX, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, promete katak  atu halo investimentu di’ak iha setór produtivu, liuliu iha setór agrikultura, hodi hasa’e produsaun ai-han no kombate hamlaha no má nutrisaun iha nasaun ne’e.

Entretantu, Prezidente Republika, Jose Ramos Horta, la konkorda ho relatóriu Indise Hamlaha Global (GHI)  katak dadus ne’e loos ka sala maibé  ida ne’e hanesan lisaun  ida ba Timor -Leste.

“Dadus ne’e bele loos ka sala, maibé, ida-ne’e hanesan lisaun ida ba Timor-Leste atu servisu iha dalan hotu-hotu atu hamenus númeru má nutrisaun no hamlaha iha nasaun ne’e,” Xefe Estadu konklui.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!