DILI, 30 janeiru 2024 (TATOLI)–Ministru Petróleu Rekursu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro, hateten, Timor-Leste ho Austrália inisia ona diskusaun ba dezenvolvimetu projetu Kaputura no Armajenamentu Karbonu (CCS-Carbon Capture Storage), iha kampu Bayu-undan hafoin desmantelamentu ekipamentu produsaun petrolífera.
Diskusaun ne’e hahú ona iha ámbitu Ministru Francisco da Costa halo vizita traballu bá Cambera, Austrália, iha loron 23 janeiru 2024.
“Ha’u ho omólogu diskute inisiativa ida naran Carbon Capture Storage, iha hanoin iha futuru Timor-Leste hakarak sai mós hanesan sentru ida ba prosesamentu nomós armazenamentu ba karbonu ne’e, katak hanesan meiu ida iha indústria ida-ne’e ema bolu dekarboniza indústria petróleu nian,” Ministru hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, tersa ne’e.
Notísia relevante : Fasilidade sira iha Bayu-undan bele reutiliza ba projetu CCS
Governante ne’e dehan, Timor-Leste iha rekursu petróleu no rekursu minerál, ne’ebé Austrália hanesan nasaun viziñu ida iha rekursu barak tebes iha petróleu no minerál nian. Nune’e iha diskusaun ko’alia oitoan kooperasaun sira hodi hametin liután iha área refere tanba país rua iha interrese atu kontinua dezenvolve setór ne’e.
“Iha tendénsia mundiál ohin loron hakarak atu redús envolvimentu produsaun petróleu ho gás iha mundu, maibé indústria ne’e rasik ezije katak iha ninia mekanizmu rasik atubele redús emisaun karbonu diosida (CO2), hosi mekanizmu oin-oin inkluzivamente CCS ne’e, nune’e Timor-Leste mós hanesan país ne’ebé iha gás no petróleu ita persiza mós adota, ita bele dehan inisiativa sira ne’e, nune’e iha futuru dezenvolve nafatin ita-nia gás ho petróleu iha ita-nia rai laran, tasi laran no rejionál ne’e rasik, entaun ne’e ezije kooperasaun mutua entre Timor-Leste ho Austrália,” nia esklarese.
Kazu espesífiku maka iha tinan hirak oin mai Timor-Leste sei konverte kampu Bayu-undan ne’ebé daudaun atu besik para produsaun, em vez la prodús ona no paradu hotu atividade ekonómiku, ba projetu CCS hodi subtitui.
“Entaun ne’e ezije kooperasaun entre nasaun rua ne’e no ministériu rai rua presiza kolabora para haree enkuadramentu legál, lisensa karik iha movimentu produtu sira ne’e liuhosi fronteira rai rua,” nia tenik.
Santos Limited iha interrese dezenvolve CCS
Empreza petrolífera australiana, Santos Limited, ne’ebé antes ne’e ho partisipasaun maioritária iha konsórsiu, reprezenta 43,4% iha operasaun petrolífera iha Bayu-undan, hamutuk ho empreza sira seluk iha interrese atu dezenvolve projetu CCS maibé Governu rai rua sei hare uluk enkuadramentu legál sira molok legaliza empreza sira ne’ebé atu envolve.
“Naturalmente empreza Santos ho ninia parseiru sira ne’ebé dezenvolve projetu Bayu-undan nian sira maka iha koñesementu hotu kona-ba fatin ne’ebé atu tau CCS ne’ebá. Sira hatudu tiha sira-nia interrese ne’e iha tempu barak maibé ita iha faze ida atu prepara ninia enkuadramentu sira ho diskusaun kolaborasaun ho Austrália lai maka ita sei tama ba faze tuir mai, katak oinsá atu fó lisensa ba sira no kontrata sira hodi bele kontinua projetu ne’e ba oin,” Ministru esplika.
Empreza hirak ne’ebé halo korsórsiu ba operasaun produsaun petrolófera Bayu-undan maka Santos limited reprezenta kapitál 43,4% no restante pertense ba SK E&S 25%, INPEX 11,4%, Eni 11%, JERA (6,1%), no Tokyo Gas (3,1%).
CCS hanesan teknolojia atu kaptura no armazena karbonu iha rai-laran, ne’ebé konsidera hanesan esforsu ne’ebé halo atu halo redusaun emisaun CO2 iha atmosferu no hosi kampu gás balun ne’ebé iha kontíudu CO2 barak tebes.
Durante ne’e, projetu Bayu-undan kontribui ona reseita no finansia despeza Estadu, ne’ebé akumula iha fundu petrolíferu.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina