OÉ-CUSSE, 21 fevereiru 2024 (TATOLI) – Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál (CMCLN, sigla portugés), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), daudaun ne’e ajenda ona atividade prinsipál haat hodi selebra loron nasionál veteranu nian iha Oé-Cusse, sei akontese iha loron 03 marsu.
Prezidente Konsellu Veteranu Oé-Cusse, Venâncio Lafo, hateten, atividade haat ne’e, aprovadu ona liuhosi enkontru preparasaun ho entidade relevante sira hamutuk ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hodi realiza hahú iha loron 01 to’o 03 marsu 2024.
“Iha segunda ne’e ami enkontru ona ho parte seguransa, ami ajenda atividade haat, atu realiza, primeiru, semináriu nasionál, marsa da páz, misa no kari ai-funan, inkusliu maka hasa’e bandeira iha loron 03 marsu iha kampu futeból Oébau,” Venâncio Lafo, ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, kuarta ne’e.
Notísia relevante:Estadu kondekora kombatente 182 iha Oé-Cusse ho orden Nicolau Lobato no funu na’in
Konsellu Veteranu ne’e, hateten, tema importante iha selebrasaun loron istóriku ne’e, maka reflesaun atu haree ba kotuk iha tinan-hitu ezisténsia Konsellu Veteranu no tinan-44, hodi hanoin ba futuru, ne’ebé maka tinan-ne’e sei realiza iha munisipíu liuhosi orsamentu nasionál ho totál rihun $5.
Nia konsidera, tema ne’e nu’udar esperansa ida, atu fanun timor-oan hotu, liuliu jerasaun foun sira, ho obetivu ida katak, atu eduka no fanun espíritu nasionalizmu hodi hatene pasadu no projeta ba futuru hodi kontribui ba páz no estabilidade.
“Ita labele haluha, loron istóriku ne’e, hanesan pasadu ida tanba ne’e sei motiva ita hateke ba futuru,” nia fó hanoin.
Venâncio Lafo, relembra, loron 03 marsu iha tinan 1981, sai fatór importante ba mudansa polítika, liuliu hamosu konseitu unidade nasionál, hodi muda estratéjia funu, nune’e liuhosi Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál bele sai mákina mudansa ba nasaun.
Notísia relevante:Veteranu iha obrigasaun morál no devér kontribui dezenvolvimentu nasionál
Venâncio Lafo, informa, atividade dahuluk, realiza iha loron 01 marsu, parte dadeer abertura semináriu nasionál, oradór primeiru Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato, nu’udar fundadór FALINTIL, oradór daruak hosi Konsellu Veteranu Oé-Cusse.
Nune’e mós iha parte lokraik, realiza marsa da páz, sei hahú hosi otél Ambeno mai to’o jardín Oébau.
“Maibé ajenda ne’e sei hein aprovasaun, tanba ami hatama ona pedidu iha Prezidente Autoridade hodi apoia orsamentu, sei aprova duni, entaun iha loron 01 marsu, iha realiza atividade rua ne’e,” nia informa.
Kona-bá atividade, rua seluk, orientasaun hosi mai nasionál, katak sei komesa iha loron 02 marsu, sei hola parte hosi veteranu sira-hotu mai hosi zona lima, Zona Parte Makasar A no B, Zona Oésilo, Zona Pássabe no Zona Nítibe, sei konsentra hotu iha Pante Makasar.
“Iha loron 02 marsu ita hahú misa ba mártir no eroi ne’ebé mate ona iha prosesu luta ba ukun rasik-an, remata misa, kontinua kedas ba karik ai-funan, iha semitériu Santa Cruz iha bairru Santa-Roza,” nia katak.
Atividade tuir mai, iha loron 03 marsu, sei realiza serimónia hasa’e bandeira hala’o iha kampu futeból Oébau, hotu-hotu sei partisipa, tanba komisaun prepara ona konvite, no konsulta ona ho Prezidente Autoridade, Komandante PNTL no F-FDTL ba terrestre ho navál.
“Ami koordena ona sira atu tuir formatura parada seremónia ichar bendera, ida-ne’e ami enkontru ona iha segunda ne’e, komesa 26 fevereiru seguransa sira sei hala’o formatura preparasaun,” nia afirma.
Notísia relevante: Komunidade husu hadi’a mekanizmu verifikasaun dadus veteranu iha Oé-Cusse
Entretantu tuir livru 3-C, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 RAEOA-ZEESM Timor-Leste nian, haktuir benefisiáriu ne’ebé hetan apoiu osan Estadu iha RAEOA ba kombatente ou veteranu libertasaun nasionál hamutuk ema na’in-363 no mártir libertasaun nasionál hamutuk ema na’in-223.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins




