DILI, 21 marsu 2024 (TATOLI)–Ministériu Petróleu Rekursu no Minerál (MPRM) no International Finance Corporation (IFC), kinta ne’e, selebra akordu ida kona-ba Kaptura no Armazenamentu Karbonu (CCS-Carbon Capture Storage)
Akordu ne’e asina husi Diretór Nasionál IFC ba Indonézia no Timor-Leste, Euan Marshall no Ministru Petróleu Rekursu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro.
Biban ne’e, Ministru Francisco, esplika, akordu ne’e la’ós foun maibé hanesan kontinuasaun husi serbisu hamutuk entre IFC ho entidade sira anteriormente.
“Projetu ida iha ligasaun ho petróleu maibé la’ós projetu petróleu, projetu ida tenta atu kapta nomós armazena CO2. Entaun ministériu foti inisiativa katak sei haree kona-ba asuntu ne’e, depois maka orienta serbisu ba Autoridade Nasionál Petróleu no Timor GAP. Akordu ne’e di’ak tebetebes tanba permite serbisu balun ne’ebé IFC halo tiha ona no agora ita iha faze finál ida halo nusa mak konklui enkuadramentu balun hodi permite Timor-Leste konsidera hanesan ninia enkuadramentu sira atu aplika iha prosesu CCS ne’e rasik,” Ministru Francisco relata hafoin serimónia asinatura akordu, iha salaun MPRM, Farol.
Tuir parseiru sira, CCS hanesan kestaun foun ida iha Timor inklui iha país balun tanba hola parte iha inisiativa ida atu dekarboniza indústria petrolífera.
“Se ita dudu ida-ne’e ba oin, iha rejiaun ida-ne’e iha mós sustentabilidade iha dezenvolvimentu la’ós de’it jerál ne’ebé maka toma konta ba mudansa klimátika nian, maibé mós iha sustentabilidade no posibilidade kontinuasaun dezenvolvimentu mina no gás nafatin tanba einvezde prodús mina no gás depois husik hela CO2 ne’e iha atmofera ne’ebé ladi’ak ba ita-nia klima, ita iha ona mekanizmu atu jere no kontrola emisaun CO2, nune’e permite kontinuasaun investimentu iha setór mina no gás iha Timor, rejiaun no mundu,” governante ne’e akresenta.
Notísia relevante : Timor-Leste ho Austrália inisia diskusaun dezenvolve projetu CCS
Projetu CCS ne’e ninia impaktu sosiu ekonómiku boot tebetebes, tanba bele permite kontinuasaun atividade ekonómiku balun.
“Helikóptru ne’ebé durante tula ita-nia ema sira bá no mai iha Bayu-undan bele kontinua nafatin, ró-ahi sira mós kontinua opera no fó postu serbisu ba Timor-oan,” nia deskreve.
Ministru subliña, asisténsia téknika ne’ebé oferese hosi IFC iha área oin-oin, iha faze dahuluk eintermu koñesementu ba indústria rasik, siénsia no teknolojia ne’ebé iha, troka esperiénsia no vizita. Agora tama iha asisténsia ida ajuda Timor formula enkuadramentu legál ho komersiál.
”Bainhira presiza lei ruma karik, lei ne’e ninia kontíudu prinsipál ne’e hanusa tanba indústria ne’e funsiona iha fatin sira-seluk ho nia lejizlasaun rasik, tanba ita mós hakarak foti esperiénsia barak ne’ebé IFC ho nia grupu Banku Mundiál iha kona-ba jestaun nomós koñesimentu ba iha área emisaun CO2 nian ka oinsá atu jere CO2,” Ministru tenik.
Diretór Nasionál IFC ba Indonézia no Timor-Leste, Euan Marshall, dehan, liuhosi akordu ne’e, IFC sei fornese apoia téknika ba MPRM nomós entidade relevante hodi dezenvolve enkuadramentu legál ba projetu armazenamentu karbonu iha tasi Timor liu-liu iha kampu Bayu-undan, nomós fasilidade projetu Bayu-undan rasik.
“Ami haree katak, ida-ne’e oportunidade interresante tebes ba Timor tanba bele sai fonte rendimentu ba futuru, bele mós lori inovasaun lubun ba Timor-Leste hodi fó benefísiu ba Ministériu rasik nomós ba nasaun. Ita hotu hatene ita hasoru krize kona-ba mudansa klimátika entaun projetu armazenamentu karbonu iha posu Bayu-undan nomós teknolojia armazenamentu karbonu bele ajuda iha ita-nia luta hodi hasoru dezafiu mudansa klimátika,” Euan Marshall, salienta.
Nia dehan, projetu ne’e bele fó benefísiu ba Timor-Leste no mundu tomak tanba haree katak teknolojia, setór kapturasaun nomós armazenamentu karbonu ne’ebé foin iha faze dezenvolvimentu, entaun ita bele sente orgullu no sente katak ida-ne’e hanesan buat ne’ebé interresante tebes katak Timor-Leste bele inteira iha prosesu dezenvolvimentu ba teknolojia no merkadu ne’ebé importante tebes.
Antes ne’e, Timor-Leste ho Austrália inisia ona diskusaun ba dezenvolvimetu projetu CCS iha kampu Bayu-undan hafoin desmantelamentu ekipamentu produsaun petrolífera. Diskusaun ne’e hahú ona iha ámbitu Ministru Francisco da Costa halo vizita traballu bá Cambera, Austrália, iha loron 23 janeiru 2024.
Empreza petrolífera australiana, Santos Limited, ne’ebé antes ne’e ho partisipasaun maioritária iha konsórsiu projetu dezenvolvimentu Bayu-undan, reprezenta 43,4% iha operasaun, hamutuk ho empreza sira seluk iha interrese atu dezenvolve projetu CCS maibé Governu rai rua sei haree uluk enkuadramentu legál sira molok legaliza empreza sira-ne’ebé atu envolve.
Operasaun produsaun petrolófera Bayu-undan maka Santos limited reprezenta kapitál 43,4% no restante pertense ba SK E&S 25%, INPEX 11,4%, Eni 11%, JERA (6,1%), no Tokyo Gas (3,1%).
CCS hanesan teknolojia atu kaptura no armazena karbonu iha rai-laran, ne’ebé konsidera hanesan esforsu ne’ebé halo atu halo redusaun emisaun CO2 iha atmosferu no hosi kampu gás balun ne’ebé iha kontíudu CO2 barak tebes.
Durante ne’e, projetu Bayu-undan kontribui ona reseita no finansia despeza Estadu, ne’ebé akumula iha fundu petrolíferu.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




