iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Kabu submarinu husi Fransa posibilidade to’o Timor-Leste iha fulan-juñu

Kabu submarinu husi Fransa posibilidade to’o Timor-Leste iha fulan-juñu

Ilustrasaun kabu submarinu fibra ótika. Imajen/Espesiál

DILI, 11 abríl 2024 (TATOLI)—Timor-Leste nia sistema teknolojia rede internet ne’ebé daudaun ne’e uza satelite la kleur tan atu muda ona ba fibra ótika husi kabu submarinu ne’ebé halo produsaun husi Fransa.

“Informasaun ne’ebé ha’u simu husi ekipa téknika, katak kabu ne’e rasik iha loron 27 fevereiru fulan kotuk ne’e tula ona ba ró no daudaun iha dalan ona, tuir predisaun fulan-juñu nia rohan iha tinan ne’e sei to’o iha Timor-Leste,” Ministru Transporte Komunikasaun, Miguel Manetelu, hateten, iha salaun Exclesior Resort, iha Praia dos Coqueiros, kinta ne’e.

Ministru dehan, razaun to’o tarde hafoin tula iha ró tanba husi Europa atu mai Timor-Leste, sei liu lai dalan ne’ebé iha funu, ne’ebé iha nasaun balun la kontente haree ró tau bandeira husi nasaun ida ne’ebé sira la gosta.

“Entaun sira hili dalan seluk husi Áfrika, maibé ita hotu hatene buat ida bolu bajak laut ne’e maka’as iha parte Somalia Áfrika, entaun empreza sira kuidadu loos, entaun situasaun sira ne’e dalaruma halo sira sei to’o tarde,” nia akresenta.

Notisia relevante : Governu selebra akordu ho empreza rua instala estasaun aterrajen fibra ótika

Polítika dada kabu submarinu husi Darwin mai Timor-Leste nu’udar prioridade Governu Timor- Leste liuhusi kooperasaun ho Governu Camberra, ne’ebé mai ho objetivu atu eleva kapasidade rede internet iha rai-laran tanba Governu iha programa Governu eletróniku ne’ebé presiza liña internet lais.

Governu prevee millaun $41-resin iha verba Fundu Infraestrutura iha proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu OJE 2021 hodi halo akizisaun ba ekipamentu informátiku kabu submarinu fibra ótika.

Nune’e, iha empreza internasionál na’in-20 mak antes ne’e konkorre ona prosesu aprovizionamentu konkursu públiku internasionál, hodi sosa no instala ekipamentu kabu submarinu.

Antes ne’e, Governu Timor-Leste no empreza Alcatel Submarine Network (ASN), iha maiu 2022, asina ona kontratu ba akizisaun no instalasaun ligasaun dijitál iha Timor-Leste, liuhusi kabu submarinu iha sidade Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália nian. Projetu ne’e ho kustu millaun $38,6 no iha durasaun entre 01 jullu 2022 no 31 janeiru 2024.

Aleinde ne’e, Governu liuhusi Ministériu Transporte no Komunikasaun, iha loron 22 setembru 2023, selebra akordu ho empreza RMS Engineering and Construction no DXN Limited ba instalasaun estasaun aterrajen kabu fibra ótika.

Governu asina akordu ho empreza rua atu hahú konstrusaun sivíl ida nomós instalasaun kabu aterrajen iha Bebonuk. Prosesu ne’e la’o kleur tanba konkursu loke kedas desde Governu anteriór, nune’e selebra akordu atu empreza sira bele hahú konstrusaun.

Konstrusaun ne’e sei realiza husi empreza RMS Engineering and Construction, enkuantu instalasaun aterrajen kabu halo husi empreza DXN Limited.

Governu mós selebra ona akordu ho empreza Alcatel hodi halo produsaun kabu iha Fransa no dada fiu husi tasi okos, Projetu rua iha Bebonuk ne’e husi parte Timor-Leste no orsamentu mai husi orsamentu Estadu.

Orsamentu ba konstrusaun hamutuk millaun $2,4, no instalasaun aterrajen kabu ne’e millaun $1-resin.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!