OÉ-CUSSE, 18 Abríl 2024 (TATOLI) – Servisu Agrikultura Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), liuhusi Departamentu Estensaun, rekolla ona amostra produsaun batar no hare époka 2024 iha suku lima.
“Serbisu estensaun agora halo ona crop-cutting ba hare no batar iha suku Malelat, Bobometo, Naimeko, Lifau no Costa. Crop-cutting ba hare ne’e ba tipu rua, hare rai-maran no hare iha natar”, informa Diretór Rejionál Agrikultura, Amaro Efi, iha Oé-Cusse, ohin.
Amaro Efi informa rezultadu provizóriu kolleta batar atinje tonelada 2,4 no hare rai-maran atinje tonelada 2,3 no foin foti amostra ona husi suku Malelat, Bobometo no Naimeko, enkuantu amostra hare natar nian seidauk halo. Nia esplika katak objetivu foti amostra ne’e atu hatene progresu rezultadu produsaun 2024 nian iha Oé-Cusse hatudu mudansa ka la’e.
Notísia relevante: Produsaun batar époka 2023 iha Oé-Cusse atinje tonelada 2,5 kada ektare

Foto Tatoli/Abílio Elo Nini
“Kada tinan ita halo atu hatene produsaun nia mudansa. Karik tuun, tenke hato’o ba Ministériu Agrikultura atu buka meiu hodi rezolve hamutuk ba nesesidade komunidade, maibé progresu ne’e sa’e, entaun ita garante katak nesesidade ai-han ba tinan ne’e sufisiente”, nia hateten.
Marcos da Cruz, nu’udar estensionista suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, esplika katak bainhira rekolla amostra iha to’os ida, persiza halo fatin tolu no kada fatin ho nia amostra rasik depois mak tau hamutuk nia rezultadu iha suku ida nian.
“Primeiru, ita sukat fatin ba amostra ida, nia medida 20m2, depoiz sura batar hun ho nia fulin sira, depoizde hili fulin sira halo moos mak foin tetu atu hatene nia rezultadu kilograma nian. Hotu tiha mak tetu tan ba iha kadar air. Ida-ne’e ba rezultadu kada amostra ida, kuandu halo ona amostra ida fatin tolu ne’e, tetu hamutuk fali maka foin bele hetan rezultadu finál ba to’os ida nia”, nia haktuir.
Tékniku ne’e salienta katak rezultadu iha sub-rejiaun Pante Makasar sei soma hamutuk husi suku ualu, depois sei soma tan ho sub-rejiaun Oésilo, Pássabe no Nítibe ba rezultadu finál nian mak foin bele deklara rezultadu produsaun époka 2024 nian.
Notísia relevante: Produsaun batar no hare durante tinan tolu iha Oé-Cusse hatudu mudansa
Cresência Colo, nu’udar agrikultura iha suku Costa, konsidera programa rekolla amostra ne’e importante tanba bele hatene komparasaun rezultadu produsaun antes no agora.
“Iha tinan kotuk ne’e produsaun iha to’os nee ladún di’ak tanba udan-been menus no hetan ataka husi lakataru, maibé ohin ne’e mai foti amostra no hatudu rezultadu di’ak, tanba tinan ne’e laiha ataka husi peste”, dehan.
Rekorde katak, rezultadu produsaun hare iha RAEOA époka 2020-2021 ba produsaun hare iha hamutuk tonelada 17.492, mai husi área kultiva 4.596 no área kolleta 4.485 ho nia rezultadu produtividade tonelada 3,9 kada ektare.
Époka 2021-2022, produsaun hare tuun bá tonelada 11.525,29, mai husi área kultiva ektare 4.551,5 ho área kolleta 4.443,25 ho nia rezultadu produtividade tonelada 2,59 kada ektare.
Bá époka 2022-2023, produsaun hare tuun ba tonelada 9.697,6, mai husi área kultiva ektare 2.842,71 ho área kolleta 2.841,71 ho nia rezultadu produtividade tonelada 3,2 kada ektare.
Notísia relevante: PA RAEOA lansa adubu orgánika hasa’e produsaun no hamate Lakataru
Kona-ba produsaun batar iha RAEOA iha époka 2020-2021 hamutuk tonelada 10.696, mai husi área kultiva ektare 6.596 ho nia área kolleta ektare 6.567, nia rezultadu produtividade tonelada 1,6 kada ektare.
Époka 2021-2022, produsaun batar tuun bá tonelada 6.687, husi área kultiva 5463, no área kolleta 5.430 ho rezultadu produtividade tonelada 1,2 kada ektare.
Ba époka 2022-2023, produsaun batar sa’e ba tonelada 16.698,75 mai hosui área kultiva ektare 6.699,25, ho nia área kolleta ektare 6.699,25 ho nia rezultadu produtividade tonelada 2,5 kada ektare.
Totál tékniku estensionista iha RAEOA hamutuk na’in-23 hodi koloka iha suku 18 no sub-rejiaun haat.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editora: Maria Auxiliadora




