iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

MF no parseiru lansa relatóriu temátiku neen sensu populasaun 2022

MF no parseiru lansa relatóriu temátiku neen sensu populasaun 2022

Ministra Finansa, Santina José Rodrigues Viegas Cardoso no Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Aurang Zeb Durrani, akompaña husi parseiru sira hala'o lansamentu relatóriu tématiku neen sensu populasaun no uma-kain 2022, iha salaun Ministériu Finansaa, tersa (14/05/2024). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 14 maiu 2024 (TATOLI)—Ministériu Finansa (MF), Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, Institutu Públiku (INETL, I.P), no parseiru sira, tersa ne’e, halo lansamentu relatóriu ho temátiku neen husi sensu populasaun uma-kain 2022.

“Relatóriu temátiku sensu populasaun no uma-kain 2022 ne’ebé ohin ita lansa ne’e área neen mak ko’alia kona-ba fertilidade, mortalidade, migrasaun, projesaun populasaun, edukasaun no evaluasaun ba sexo no idade. Ida-ne’e importante tebes ba polítika no planu dezenvolvimentu iha ita-nia rai ba setór oin-oin,” Ministra Finansa, Santina José Rodrigues Viegas Cardoso, informa liuhusi nia diskursu iha ámbitu lansamentu relatóriu, iha salaun MF, Aitarak-laran.

Governante ne’e konsidera, relatóriu ne’e importante tebes tanba ninia fonte dadus maihusi resensiamentu nasional sensu populasaun no uma-kain tinan 2022 nian. Aleinde ne’e, sai mós sasukat di’ak ba progresu ne’ebé alkansa ona, relasiona ho ajenda global ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 17.

“Resensiamentu nasionál ka sensus populasaun no uma-kain sai ona nu’udar programa nasionál ne’ebé ita hala’o kada tinan lima-lima no jere diretamente husi INETL, ne’ebé sai mós parte husi Ministériu Finansa, ho sensus ikus liu maka iha tinan 2022 liubá. Hamutuk ita halo ona sensu ba dala-haat ona, hahú husi tinan 2004, 2010, 2015 no 2022,” nia informa.

Tuir rekomendasaun Komisaun Estatístika Nasaun Unida, ba oin sensu sei halo iha kada tinan-10. Nune’e iha tinan 2032 maka sei halo fali sensu populasaun no uma-kain. Dadus ne’ebé kolleta liuhusi ezersísiu sensu nian, sai nu’udar sasukat di’ak tebes ba Governu atu halo planeamentu no alokasaun orsamentu kada tinan ba dezenvolvimentu iha setór hotu ka iha área temátika ida-idak.

Notísia relevante : Governu no parseiru dezenvolvimentu lansa relatóriu sensu populasaun 2022

Aleinde ne’e, sai mós nu’udar fonte informasaun kona-ba númeru populasaun idozu, idade eskola, populasaun feto, mane no seluk tan. Dadus hirak-ne’e mós hatudu progresu iha implementasaun ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN 2011- 2030) maibé mós planu estratéjiku setoriál oin-oin ba saúde no edukasaun.

Saúde inan nian sai mós nu’udar prioridade ida husi programa saúde iha nasaun ne’e. Fertilidade kontinua tun husi média 4,5 labarik kada feto no inan durante nia moris tomak iha tinan 2015 ba 3,6 labarik kada feto/inan, númeru oan moris ikus mós tun entre feto sira iha idade hotu-hotu.

Governu halo ona investimentu barak iha setór saúde hodi apoiu saúde sexuál no reprodutiva, nune’e Ministériu Saúde ho nia parseiru sira sei bele halo revizaun ba planu sira uza indikadór sira-ne’ebé aprezenta ona ba kada munisípiu.

“Ha’u kontente tanba relatóriu temátiku edukasaun nian fó informasaun kona-ba labarik sira ne’ebé iha eskola iha tinan 2022. Dadus hirak-ne’e fornese koñesimentu kona-ba interrupsaun posível ba asisténsia eskola durante pandemia COVID-19 hanesan hatudu iha dadus edukasaun. Maizumenus labarik ida husi labarik na’in-haat ho idade entre tinan 6-11 sai husi eskola iha tinan 2022, ne’ebé a’as tebes. Maibé di’ak tebes atu haree progresu ne’ebé halo ona iha aumentu iha asisténsia eskola entre labarik feto sira ho idade entre tinan-tolu  to’o 34 ne’ebé agora iha 50%, liu fali labarik mane sira ne’ebé tuir eskola,” Ministra relata.

Análize ne’e hatudu mós katak taxa literasia agora to’o ona 71%. Nível literasia entre joven sira mak 87%, ne’ebé melloria husi rezultadu sensu ikus. Maibé presiza taka lakuna entre grupu vulnerável balun.

“Ezemplu entre ema ho defisiénsia sira, 24% de’it mak bele lee no hakerek kompara ho 71% ba ema la ho defisiénsia sira,” governante ne’e esklarese.

Enkuantu, relatóriu kona-ba migrasaun hatudu katak Dili kontinua atrai ema husi munísipiu sira seluk, liuliu husi Baucau, Bobonaro, Ermera no Viqueque.

“Ida-ne’e iha implikasaun ba planeamentu ba ospitál, eskola no uma iha Dili atu fasilita presaun husi populasaun migrante sira ne’ebé mai iha Dili. Ha’u kontente rona serbisu kona-ba análize temátiku sensu nian sei kontinua nafatin iha área defisiénsia, forsa traballu, foin-sa’e sira, kondisaun uma no seluk tan. Ha’u hein katak análize ne’e sei kompleta tuir tempu, atu nune’e polítiku na’in no planeadór sira bele halo desizaun informadu hodi uza dadus ne’ebé atualiza ona,” nia informa.

MF sei halo lansamentu mós ba ‘relatóriu sensu fó filafali’, iha tempu badak nia-laran, ne’ebé tuir planu sei lansa iha nível nasionál, munisípiu to’o iha postu administrativu sira hotu.

“Hanoin ita-boot sira rona ona nomós familiár ona ho atividade ida-ne’e, ita halo ona iha tinan 2015 liubá. Relatóriu ida-ne’e tuir planu sei lansa iha nível nasionál, munisípiu to’o iha postu administrativu sira hotu,” Ministra hateten.

Relatóriu monografia 11

Iha biban ne’e, Prezidente INETL, Elias dos Santos, informa, relatóriu monografia ne’e hamutuk 11, ne’ebé ohin lansa neen, enkuantu lima seluk sei iha progresu nian-laran.

Monografia lima ne’ebé sei iha proresu nia-laran mak hanesan monografia uma-kain ka kondisaun uma, juventude, jéneru, dizabilidade forsa traballu, atividade ekonomia no ba sensu atlas.

Monografia sensus atlas ne’e sei elabora hamutuk ho dadus iha monografia sira ne’e hotu iha mapas hodi hafasil utilizadór sira komprieende.

Sensu populasaun no uma-kain nu’udar programa nasionál ne’ebé hala’o iha kada tinan lima no jere direitamente husi INETL iha ámbitu MF nia mahon.

“Bainhira ita organiza sensu populasaun no uma-kain produtu haat mak ita sempre públika, sensu ita hala’o iha loron 05 setembru to’o 05 outubru 2022. Iha novembru 2022 ita públika rezultadu prelimináriu sensu no iha maiu 2023 iha fatin ida-ne’e duni iha VIII Governu lansa relatóriu finál ne’ebé kompostu husi tabela prioriedade to’o nível suku no ohin ita lansa tan relatóriu temátiku sensu populasaun uma-kain 2022,” nia tenik.

Iha oportunidade ida-ne’e hakarak agradese ba entidade Governu nian tomak nomos ajénsia parseiru dezenvolvimetu hotu espesialmente ba UNFPA, UNICEF, UN WOMEN, WFP no UNDP, ne’ebé fornese tiha ona tulun no asisténsia tékniku to’o relatoriu hirak ne’e bele divulga ofisialmente no halo disponível ba públiku.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!