DILI, 24 juñu 2024 (TATOLI) – Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Brigadeiru Jenerál, José da Costa Soares “Trix”, hateten ezersísiu konjunta hanaran Cooperation Afloat Readiness and Training (CARAT) entre forsa mariña hosi Estadus Unidus Amérika (EUA) ho Forsa hosi Komponente Naval F-FDTL ba tinan ida-ne’e promove kooperasaun militár iha área mariña nian iha futuru.
“Ezersísiu ida-ne’e nu’udar meiu efetivu ida ba nasaun rua atu hametin relasaun navál, hametin koperasaun, promove kompriensaun ba malu no fomenta relasaun ne’ebé besik. Ezekusaun ba ezersísiu sira hanesan CARAT en-jerál mak atu prepara ita-nia forsa ba operasaun pás, permite operasaun kombinadu sira bainhira presiza ba objetivu interoperabilidade, nu’udar parte esensiál ida husi ita-nia parseria entre nasaun rua”, José da Costa Soares “Trix” iha nia intervensaun bainhira reprezenta jenerál xefe hodi halo abertura ba ezersísiu konjunta CARAT ne’ebé envolve hosi Forsa komponente Navál F-FDTL no Forsa Navál Estadus Unidus Amérika ne’ebé halo iha Estádium Munisipál Dili, segunda, ohin.
Trix dehan, CARAT nafatin sai hanesan plataforma kredível hodi hasoru dezafiu seguransa marítima komun no hametin kooperasaun prátika iha aspetu operasaun navál sira.
“Ezersísiu CARAT ne’e halao tuir espíritu atu hametin relasaun amizade no kooperasaun, tanba ne’e enkoraja partisipante hotu iha ezersísiu ne’e, liuliu forsa armada rua, atu halo ezersísiu ne’e ho di’ak hodi harii amizade ne’ebé di’ak, tanba relasaun interpesoál sira sai hanesan baze ba relasaun ida ne’ebé metin”, nia adianta.
Nia salienta katak ezersísiu CARAT ne’e nudar prátika interoperabilidade, halo oinsá militár rai rua bele halo operasaun hamutuk no hametin relasaun entre ema no ema, oinsá tau matan ba ita-nia populasaun no diskute papel hodi asegura pás no seguransa.
Briadeiru esplika, ezersísiu CARAT tinan ida-ne’e sei halo atividade formasaun Mergullu Naval, Guarda-Kosteira, Kursu ba Ofisiál Embarke, Kombate ba Kurta Distánsia ba fFzileiru Navál, Interasaun Marítima, Formasaun Jurídika husi ISR Seabees no reabilitasaun Eskola EBC númeru 4 Hera.
“Interasaun hirak ne’e atu reforsa kooperasaun no kompriensaun mútua entre Forsa Armada rua no haklean liután relasaun pesoál no profisionál entre pesoál militár sira”, nia dehan.
Iha fatin hanesan, Komandante Komponente Naval, Comodoro Higino das Neves, hateten ezersísiu CARAT nia objetivu lolos mak atu prepara forsa mariña Estadus Unidos ho mariña timoroan nian iha mundu no rejiaun oinsá prepara ema atu iha situasaun ruma karik sira bele halo intervensaun, ne’ebé haree liu ba dezastre naturál relativu ba ajuda umanitária nian no iha konflitu sira.
“Ezersísiu ne’e atu halo atividade sira ba prosedimentu sira oinsá ita bele hapara ró ilegál iha tasi tuir lei internasionál nian, halao treinu oinsa asaltu ema, treinu sira ne’e mak sei halao, ezersísiu ida-ne’e atu aumenta ita-nia kapasidade Fujileru Navál hodi sira iha kapasidade ba kombate saida dei’t, tanba ne’e ezersísiu ida-ne’e importante ba militár mariña timoroan sira”, nia afirma.
Nia esplika, militár hosi Komponente Navál F-FDTL na’in-26 no hosi Forsa Navál EUA iha ema 60 mak sei partisipa iha iha ezersísiu CARAT 2024 durante loron haat.
“Atividade treinu CARAT, ne’e mós hanesan preparasaun ida ba Amo Papa nia vizita mai Timor-Leste”, nia dehan.
Nune’e mós, reprezentante Embaixador Estadus Unidus Amérika, Erik Sheffield, afirma ezersísiu CARAT ne’e ezemplu di’ak tebes kona-ba parseria entre Estadus Unidus Amerika no Timor-Leste.
“Ezersísiu ida-ne’e hatudu ezemplu husi kompromisu hamutuk ba seguransa, marítima no estabilidade rejionál, hodi fornese plataforma ida ne’ebé importante tebes ba kolaborasaun no aprendizajen mútua”, nia dehan.
Nia husu ba membru militál Timor-Leste nian atu hatudu dedikasaun ba nasaun no kontribuisaun ba seguransa rejionál, merese fó apresiasaun boot tebes.
“Ita-boot sira-nia profisionalizmu no servisu makas, importante tebes ba CARAT nia susesu no ami sente orgullu servisu hamutuk”, nia koklui.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva





