DILI, 01 jullu 2024 (TATOLI)– Diretora Nasionál Rekursu Umanu hosi Ministériu Edukasaun, Anita Tavares, relata tuir dadus profesór hamutuk 3.868 maka daudaun ne’e tama ona iha idade idozu, invalidéz no sobrevivénsia maske nune’e sira sei kontinua hanorin estudante sira iha territóriu Timor-Leste.
“Ita-nia ekipa Ministériu Edukasaun identifika hotu ona no rekolla ona dadus manorin invalidz velise no sobrevivénsia iha territóriu mak hamutuk 3.868, hosi 3.868 ne’e kompostu hosi feto 1.248 no mane 2.620,” Nia informa ba TATOLI, iha Komisaun Funsaun Públika (KFP), Dili, segunda ne’e.
Nia hateten hosi dadus ne’e, profesór sira ne’ebé maka ho kondisaun sobrevivénsia hamutuk 827, idozu 2.746 no invalidéz 295. Munisípiu Aileu hamutuk 148, Ainaro 291, Baucau 495, Bobonaro 320, Covalima 292, Dili 717, Ermera 229, Lautém 261, Liquiça 182, Manatuto 168, Manufahi 314, Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-cusse Ambeno (RAEOA) 111, no Viqueque 340.
“Ida-ne’e importante no ita bele rezolve ona problema kuandu iha ona dadus, nune’e prosesu rekrutamentu profesór ne’e bele koloka hikas hodi atende ita-nia estudante sira, dadus ida-ne’e importante tanba eskola sira presiza profesór ne’ebé mak saúde di’ak hodi ensinu, tanba durante ne’e profesór barak mak ho kondisaun saúde la saudável,” nia dehan.
Tuir lei númeru 6/2012 no dekretu lei númeru 23/2012, funsionáru Ministériu Edukasaun iha rejime jerál ba funsionáriu administrasaun no rejime espesiál ba profesór sira.
Tanba ne’e, iha mandatu Prezidente Komisaun Funsaun públiku), Faustino Cardoso, iha tinan 2022 liubá, Ministériu Eduasaun submete proposta dekretu-lei kona-ba reforma nian ba Governu maibé la konsege hetan aprovasaun.
“Komisaun hato’o proposta ida-ne’e ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, depois mak hatama diskusaun iha nivel asesór sira iha gabinete PM maibé depois KFP hetan informasaun katak buat ida limitasaun idade efetiva servisu ema ida-nian ne’e, kompeténsia eskluziva Parlamentu Nasionál nian la’ós kompeténsia Governu nian,” nia dehan.
Nia dehan Governu iha kompeténsia lejislativa liuhosi dekretu-lei maibé kompeténsia eskluziva Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé signifika katak buat hirak ne’e tenke regula iha lei. Maibé, tanba de’it lei Seguransa Sosiál (SS) iha tiha ona signifika presiza de’it fasilita atu halo alterasaun ba lei seguransa sosiál ne’e, iha tempu ne’eba rona mós opinaun téknika asesoria nian hosi gabinete PM.
Hosi lei númeru 12/2016 ne’e ezije atu halo alterasaun hodi eikaixa artigu ida espesífiku kona-ba reforma obrigatória no agora iha hela responsabilidade Parlamentu Nasionál nian.
Entertantu, iha tinan 2024 ne’e, Ministériu Edukasaun sei rekruta profesór 2.400 ba ensiñu báziku sira, no mós ba ensiñu sekundária jerál no ensiñu sekúndariu no tékniku vokasionál.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Agapito dos Santos