Top

PR Horta ho IFC-AEMTL lansa “Timor-Leste Business Women Awards”

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta partisipa iha lansamentu ba eventu "Timor-Leste Business Women Awards". iha Sede Banku Mundiál, bidau Lecidere. segunda (19/08). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 19 agostu 2024 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hamutuk ho  International Finance Corporation (IFC) no Assosiasaun Emprezariál Muller Timor-Leste (AEMTL) lansa ona prémiu ba feto iha vida negósiu ba dahuluk hodi selebra feto-sira nia atinjimentu iha negósiu no finansa iha nasaun ida ne’e.

“Parabés ba Assosiasaun Emprezariál Muller Timor-Leste, International Finance Corporation ne’ebé lansa ona prémiu ida ne’e, inisiativa ida ne’e importante tebes oinsa fó biban ba feto sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu, fiar katak feto sira ne’ebé envolve aan iha negósiu bele aplika atu nune’e iha oportunidade bele sai manán na’in,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hateten bainhira partisipa iha eventu ne’ebé realiza iha edifisiu Banku Mundiál Dili, segunda ne’e.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hasai foto hamutuk iha lansamentu ba eventu “Timor-Leste Business Women Awards”. iha Sede Banku Mundiál, bidau Lecidere. segunda (19/08). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

Nia dehan, atividade hanesan ne’e importante atu fó kbiit liután ba feto-sira hodi hala’o atividade iha vida negósiu nian.

“Ita tenke fó duni podér ba feto sira atu hala’o atividade iha área oioin, la’ós de’it negósiu maibé bele envolve aan mós iha polítika, edukasaun, saúde no seluk tan, ita tenke promove feto-sira nia talentu, hatur feto nia direitu hanesan ho mane-sira,” Horta tenik.

Iha fatin hanesan, Prezidente AEMTL Hergui Luina Fernandes Alves, hateten, prémiu emprendedór feto nu’udar pasu importante ida hodi rekoñese no valoriza  feto-sira nia kontribuisaun signifikativu iha ekonomia Timor-Leste.

“Empoderamentu feto sai ajenda prinsipál iha Prezidente Repúblika, ami agradese tebes, tanba bele fó apoiu mai ami nia atividade ida ne’e, prémiu ida ne’e ita hala’o ho objetivu atu selebra feto-sira nia prestasaun di’ak iha negósiu, valoriza nafatin sira. Ida ne’e meiu ida atu enkoraja inisiariva sira, instituisaun públiku sira, instituisaun públiku sira ne’ebé mak hakarak empodera feto iha vida ekonómia, ita mós atu hatudu apresiasaun institusionál no individuál sira ne’ebé hakarak dezenvolve produtu inovativu atu empodera feto iha vida ekonómia,” Hergui hateten.

Hergui hatutan, prémiu ne’ebé atu ofrese iha kategoria lima, mak hanesan, empoderamentu ekonómiku, feto sira iha finansas, feto sira iha jestaun, negósiu sira ne’ebé lidera hosi feto sira no kapasitasaun profesionál.

Empoderamentu ekonómiku

Ezemplu di’ak liu Inisiativa ou Projetu ida ne’ebé promove Inkluzaun

Finanseira ba feto sira: Kategoria ne’e rekoñese inisiativu ou programa ida ne’ebé promove ho efetivu inkluzaun finanseira feto sira nian.

Ezemplu di’ak liu inisiativa/ Projetu ida nian ne’ebé Promove Emprendedorizmu ba Feto sira:

Kategoria ne’e rekoñese inisiativu/programa ida ne’ebé promove ona ho efetivu prezensa no kresimentu negósiu sira ne’ebé feto sira lidera iha setor MSME.

Feto sira iha Finansa

Lider Feto iha Setór Servisu Finanseiru:

Kategoria ne’e fó onra ba feto ida ne’ebé hatudu ona lideransa esepsionál iha iha setor servisu finanseiru, ne’ebé fó ona impaktu no mudansa boot.

Inovasaun Finanseiru Di’ak Liu ne’ebé Foka ba Jéneru:

Kategoria ne’e rekoñese solusaun inovativu ka produtu sira iha setor servisu finanseiru ne’ebé foka espesifikamente ba inkluzividade jéneru nian.

Feto sira iha jestaun

Feto Lider Emprezarial Tinan nian (Diretor Jerál/Diretor Ezekutivu/ Prezidente/ Prezidente Konsellu Administrasaun):

Kategoria ne’e fó onra ba feto ezekutivu importante ida ne’ebé hatudu ona kompeténsia lideransa esepsionál no jestaun iha ninia knaar.

Modelu Karreira Tinan nian:

Kategoria ne’e selebra feto ida ne’ebé serve ona nudar lider korporativu ida no modelu inspirador karreira ida ba feto sira liu hosi ninia mentoria, atinjimentu sira, no kontribuisaun sira ba komunidade.

Negósiu sira ne’ebé lidera husi feto sira

Empreza Lidera husi Feto ne’ebe diak liu periodu ne’e nian (liu tinan 2):

Kategoria ne’e rekoñese emprezariu feto sira ne’ebé lidera ona ho susesu sira-nia empreza durante liu tinan rua, hatudu ona eselénsia no lideransa forti.

Empreza Foin-Sa’e Di’ak Liu Periodu ne’e nian ne’ebé Lidera hosi Feto (menus hosi tinan 2):

Kategoria ne’e rekoñese empreza foin-sa’e ida ne’ebé lidera hosi feto ne’ebé hatudu ona inovasaun notável no kresimentu iha tinan rua dahuluk operasaun nian.

Kapasitasaun Profisionál

Ezemplu Di’ak liu Mentoria/Coaching Esepssional ba Promosaun Empoderamentu Feto sira nian:

Kategoria ne’e rekoñese esforsu mentoria ka coaching esepsionál sira ne’ebé empodera ona feto sira atu sai independente ekonómikamente no kontribui ona ba kresimentu profesionál no dezenvolvimentu feto sira nian.

Aprendizajen Di’ak Liu ka Inisiativa Formasaun ne’ebé Konsentra ba Kompetensia Finanseira no Negósiu ba Feto sira:

Kategoria ne’e selebra aprendizajen ka programa formasaun di’ak liu sira ne’ebé dezeñu espesifikamente atu hadi’a kompetènsia finanseira no negósiu/jestaun no koñesimentu feto sira nian, ne’ebé fornese husi organizasaun ka empresa ida.

Mekanizmu ba selesaun prémiu ne’e sei kria ekipa juri ne’ebé mai hosi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés), IFC, Governu mak hanesan Ministeriu Komersiu Industria (MKI) no AMETL rasik sei la hola-parte iha ekipa juri.

“Ba sira ne’ebé sai manán na’in ami sei la fó osan, maibé sei iha Trophy ida ne’ebé sei la dook hosi logo ida ne’ebé ita lansa ona, Trophy ne’ebé ita atu fó ba sira hanesan materiál ida ne’ebé ho folin boot, atu nune’e feto ne’e bele rai iha nia office, ita sei la fó osan sertifikadu mós ita sei fó ba sira ne’ebé sai manán na’in, prémiu ba kategoria lima ne’ebé fó sai ona, Trophy ne’e hanesan de’it sei la diferente,” Hergui tenik.

Prosesu ba konkorente sira atu konkore ba prémiu ne’e hahú ohin to’o 25 setembru tuir kriteria ne’ebé AMETL sei fó sai iha sira nia Website.

Tuir dadus ne’ebé rekolla hosi SERVE hatudu katak Timor-Leste feto ne’ebé envolve aan iha vida emprezariál hamutuk 34%.

Iha okaziaun ne’e Reprezentente Rezidente IFC ba Timor-Leste David Freedman hateten, prémiu sira ne’e sei realsa talentu inkrivel no potensiál feto eprendedór sira nian iha Timor-Leste.

“Promove ambiente ida ne’ebé apoiu no fó vizibilidade ba sira-nia susesu mak ita tulun harii dadaun ekonómia ida inkluzivu liu no relizente, ne’e nu’udar onra ida ba IFC atu apoia inisiativa ne’e no kontribui ba empoderamentu feto sira nian iha nasaun ne’e,” David hakotu.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Florencio Miranda Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!