DILI, 16 setembru 2024 (TATOLI)—Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) no Joint Venture iha projetu Bayu-undan, segunda ne’e, selebra akordu venda no kompra, ne’ebé ba oin empreza estatál ne’e sei hetan partisipasaun 16% husi dezenvolvimentu projetu iha kampu petrolíferu.
Parseiru iha projetu Bayu-undan mak hanesan Santos (operadór) ho partisipasaun 36, 5%, SK E&S ho 21%, INPEX ho 9,6%, ENI 9,2% no Timor Resources ho 7,7%.
“Bazeia ba termu akordu ne’e nian, Timor GAP sei hetan interrese 16% husi projetu Bayu-undan, ho data ida-ne’ebé efetivu iha ekonomia iha loron 01 jullu 2024. Sira hotu iha Joint Venture fó sira-nia parte oituan de’it atubele to’o 16%, ne’e hanesan prosesu negosiasaun ida-ne’ebé hala’o durante fulan-rua to’o tolu no ohin ami ofisialmente asina ona akordu ba Bayu-undan,” Prezidente Timor GAP, E.P, Rui Soares, informa iha salaun City8, Manleuana, segunda ne’e.
Timor GAP, E.P nia papél nu’udar empreza nasionál mina-rai no gás Timor-Leste, liuhusi integrasaun patrimóniu produsaun sira-ne’e iha nia portfolio, nune’e hametin nia pozisaun iha setór enerjia no haluan nia operasionál.
“Kampu Bayu-undan ne’ebé hahú produsaun iha tinan 2004, kontinua prodús gás naturál no líkidu sira iha nível ekonomia viável, ho Joint Venture foin lalais ne’e garante estensaun hitu ba kontratu fahe produsaun (PSC, sigla inglés) hodi permite produsaun kontinua to’o tinan 2026 nia klaran,” nia akresenta.
Notísia relevante : Timor GAP no Timor Resource iha ona entendimentu ba dezenvolvimentu kampu petrolíferu rai-maran
Estensaun ne’e fó diretamente husi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no Governu Timor-Leste atu asegura viabilidade projetu ne’e no reforsa potensialidade ativu Bayu-undan iha futuru.
Timor GAP, E.P no Join Venture iha Bayu-undan hasa’e nia kapasidade atu kontribui ba setór enerjia no ekonomia nasionál.
Empreza estatál hein katak sei iha kolaborasaun produtivu ho Santos no parseiru empreza konjunta sira seluk iha faze kresimentu ida-ne’e.
“Husu sira iha Joint Venture no serbisu hamutuk ho ami sei sai buat ne’ebé di’ak tebes. Ida-ne’e sei loke dalan ba oin. Carbon Capture and Storage (CCS) hanesan teknolojia ida ba kaptura no armazenamentu karbonu iha rai, haree hanesan esforsu ida atu hamenus emisaun CO2 iha atmosfera no husi kampu gás balun ne’ebé iha konteúdu CO2 ne’ebé a’as,” Rui Soares, tenik.
To’o agora Bayu-undan hetan ona reseita biliaun $25 ba Timor-Leste no hafoin produsaun husi ANP hahú filafali ho produsaun mina-rai barríl 4.000 kada loron, bainhira prepara atu hala’o CCS ne’ebé bele kusta maizumenus millaun $400 to’o $600.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina