GASC-FKHC kolleta modo no ikan iha Uatulari

VIQUEQUE, 19 setembru 2024 (TATOLI)-Gabinete Apoiu Sosiadade Sivil (GASC, sigla Portugés) hamutuk ho parseiru Fundasaun Knu’a Haberan Komunidade (FKHC), kuarta ne’e, kolleta modo no ikan ne’ebé prodús husi Grupu Hakbi’it Família (GHF), iha aldeia Macadique, suku Uaitame, postu Uatulari, munisípiu Viqueque.
Hafoin ramata kolleta ikan no modo, Adjunta Gabinete Apoia Sosiedade Sivil (GACS, sigla portugés), Yasinta Lujina C. de Regras, informa durante ne’e governu fó apoiu barak ba grupu sira, maibé rezultadu laiha bainhira ema atu fó apoiu ruma ba grupu sira tenke iha responsavél jestaun hodi ema bele fó konfiansa.

“Ha’u hanoin kontribui ba dezenvolvimentu estadu nian ne’e oinsa haforsa komunidade sira liuhusi kapasitasaun hodi hasa’e koñesementu komunidade sira-nia iha baze. Hanesan atividade kuda modo, hakiak ikan ita han maka ida-ne’e, ita labele han bei-beik han importadu hanesan sosis, ayam potong”, Yasinta Lujina C. de Regras, hateten, iha serimónia kolleta, iha aldeia Mauselok, suku Matahoi, kuarta (18/09).
Tanba ne’e Adjunta GASS ne’e husu, Grupu Hakbi’it Família (GHF) kontinua envolve joven feto no mane sira hodi hala’o atividade agrikultura. Tanba setór agrikultura sai hanesan servisu ida, la’ós serbisu iha Governu mak sebisu.
“Grupu tenke envolve feto no mane iha laran hodi sai agrikultór. Se la’e ita hanoin mak servisu iha kantór laran. Nune’e mós ha’u husu ba autoridade sira tenke akompaña nafatin ita-nia komunidade sira, ami GASC nakloke apoia, maibé agora apoiu direta ba Grupu sira labele ne’ebé xefe suku sira tenke tau matan no buka dalan ba sira”. nia hato’o.
Iha biban ne’e, lDiretór ezekutivu FKHC, Agusto Pinto, enkoraja grupu GHF atu kontinua badinas kuda modo no hakiak ikan, maske Governu seidauk fó apoiu ruma, maibé nafatin halo produsaun no halo barak liután hodi hasa’e ekonómia família.
“Matenek saida maka ita iha halo uluk hanesan kuda modo, hakiak ikan mak iha ona rezultadu maka husu ajuda ba Governu. Hanesan agora grupu ida-ne’e kria, maske Governu seidauk apoiu ruma, maibé sira hatudu rezuldu modo no ikan hodi kolleta. Tan ne’e, ha’u husu Grupu GHF kontinua hasa’e produsaun iha ita-nia rain”, Diretór Ezekutivu FKHC profunda.
Entretantu, Admininistradór Postu Uatulari, Jorge Ribeiro, hatutan, durante Grupu GHF hala’o atividade kuda modo no hakiak ikan mak komesa kolleta ona.
“Grupu Hakbi’it Família durante ne’e sira hala’o atividade agrikultura kuda modo no haki’ak ikan. Ohin ita hamutuk hodi kolleta hanesan rezultadu servisu husi sira. Maibé, atividade sira-ne’e loloos ne’e Ministériu Agrikultura, Peskas, Pekuária no Floresta (MAPPF) maka mai maibé labele partisipa karik, pelumenus Diretór munisípiu maibpartisipa hodi tau matan ba ita-nia grupu”, nia realsa.
Alende ne’e autoriade postu Uatulari, husu Grupu Hakbi’it Família (GHF) kontinau la’o nafatin ba oin nomós Ministériu relevante sira tenke tau mós atensaun ba atividade sira ne’ebé grupu sira hala’o tanba ne’e kontribui ba prosesu dezenvolvimentu setór agrikultura no aquakultura hodi hasa’e produsaun rai laran.
Alende ne’e, Reprezentante Grupu Hakbi’it Família (GHF), João Pinto, husu agradese GASC, KHC no autoridade lokál sira-ne’ebé partisipa ih seremónia kolleta ikan no modo.
“Ami husu agradese ba FKHC ne’ebé durante ne’e suporta ami liuhusi formasaun no apoiu materiál hanesan bee nian hodi implementa atividade agrikultura. Ami husu agradese ba Servisu Agrikultura munisípiu Viqueque ne’ebé fó apoia tratór bo’ot fila rai no ai-moruk ba ami Grupu Hakbi’it Família hodi hala’o atividade ortikultura, peskás no pekuária”, nia afirma.
Nia relata, atividade ne’ebé GHF hala’o maka ortikultura kuda modo, ai-manas, fore tali, brinjela, haki’ak ikan, manu lokál ho totál membru grupu na’in-20.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Florencio Miranda Ximenes

