Child Fund rekomenda estabelese tan eskola pre-eskolár iha territóriu

DILI, 09 outubru 2024 (TATOLI)-Child Fund rekomenda ba komisaun F ne’ebé trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jéneru iha Parlamentu Nasionál (PN), atu iha debate proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 tau atensaun hodi estabelese tan eskola pre-eskolár iha territóriu.
Prezidente komisaun F, Maria Gorumali Barreto, hateten ohin simu audiénsia ho Child Fund atu fó referénsia ba komisaun hodi haree di’ak liután liuliu iha OJE iha parte setór edukasaun nian, liga ho pre-eskolár ne’ebé agora la’o daudaun iha postu no suku, maibé tuir dadus ne’ebé sira hato’o katak husi Governu nian foin atinje 23% entaun kuaze maioria suku balun seidauk iha pre-eskolár.
“Husi parte Child Fund husu atu kontinua rekomenda ba Governu liuhusi Ministériu Edukasaun (ME), oinsá iha futuru kontinua estabelese nafatin pre-eskolár iha suku sira, nune’e labarik sira labele abandona barak liu iha uma. Motiva labarik sira oinsá partisipa iha prosesu aprendizajen sedu ba iha matéria sira-ne’ebé importante hodi eleva sira-nia kakutak ba iha dezenvolvimentu labarik nian rasik,” Prezidente Komisaun F ne’e hateten ba jornalista sira hafoin ramata audiénsia ho ekipa Child Fund iha sala komisaun iha PN, kuarta ne’e.
Aleinde ne’e, nia dehan, Child Fund mós haree asuntu saúde liga ho mánutrisaun ne’ebé afeta ba labarik nia inan sira ho númeru aas nafatin, entaun husu komisaun iha debate proposta OJE 2025 haree liu ba programa Ministériu Saúde (MS) ninian ho orsamentu ne’ebé iha, orsamentu sufisiente atu bele implementa programa hodi bele redús preokupasaun refere.
Child Fund rekomenda ba iha teknolójia mundu globál liuliu ba internet iha Timor-Leste livre, katak ema barak bele asesu sítiu internet halai liu ba orientasaun seksuál hasoru labarik, asédiu seksuál no esplorasaun.
Nune’e, husu atu di’ak-liu sítiu sira-ne’e presiza taka, ho nune’e labele afeta labarik no joven sira-nia moris iha loron aban.
“Ami komisaun anota hela, iha audiénsia hodi rekomenda ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) atu bele tau mós atensaun hodi prevene sedu duké tarde,” nia hateten.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

