Top

Timor-Leste halo abertura Expo SCI-TECH 2026

FB_IMG_1787540975812

DILI, 23 Agostu 2026 (TATOLI)- Timor-Leste, domingu ne’e, halo abertuta edisaun ba da-haat  EXPO SCI-TECH 2026, hodi lori siénsia besik liu povu.

Expo Siénsia no Teknolojia 2026, ne’e abertura ofisialmente iha Sentru Konvensaun Dili, husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, akompaña husi Vise-Primeiru Ministru ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu, Francisco Kalbuadi Lay, Vise-Primeiru Ministru ba Asuntu Sosiál no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, Ministru Dezemvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assami Sabino, hamutuk ho Laureadu Nobel sira iha siénsia, sientista sira ne’ebé koñesidu iha mundu  no konvidadu distintu sira.

Foto/Mídia PR

Atividade ne’e hodi marka inísiu ba eventu loron tolu nian ne’ebé dedika ba halo siénsia no teknolojia asesivel ba timoroan hotu. Hala’o hamutuk ho Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026, programa ne’e iha espozisaun interativu, kompetisaun akadémika, no atuasaun kulturál sira, hotu-hotu dezeña atu envolve públiku ho siénsia iha maneira inkluzivu no dinámika.

Iha diskursu, Prezidente Ramos-Horta subliña importánsia hodi halo siénsia sai esperiénsia moris ba nasaun.

“Exelénsia sira, distintu Laureadu Nobel no konvidadu internasionál onradu sira, benvindu mai Timor-Leste. Ita-boot sira-nia prezensa fó onra ba ami-nia nasaun no afirma ami-nia fatin iha komunidade globál ba koñesimentu nian”, nia hatete.

Xefe Estadu dehan,  iha tinan 24 nia laran, hahú husi restaurasaun independénsia país ne’e  progresivamente integra Timor-Leste iha komunidade internasionál, hodi hametin  partisipasaun iha sistema Nasaun Unida, CPLP, nasaun sira grupu g+7, Fórum Illa Pasífiku, WTO, no ASEAN, no mós fórum sira seluk.

Maibé liberdade polítika de’it la sufisiente soberania loloos mós ezije koñesimentu no inovasaun.

“Ba ita-nia joven sira,  labele de’it observa—husu pergunta, mehi ho aten-brani, no nunka hanoin katak tanba Timor-Leste ki’ik, ita-nia ideia sira tenke kiik”, hateten.

Hodi afirma:” Futuru pertense ba sira ne’ebé hakarak atu imajina no iha koñesimentu atu harii futuru ne’e. Ha’u-nia deseju ba Expo ida ne’e mak atu hamosu mudansa ne’ebé dura—vokasaun foun, parseria no solusaun ida ba dezafiu nasionál. Hein katak Expo ida-ne’e bele sai odamatan iha ne’ebé ita-nia foin-sa’e sira sai nu’udar protagonista ba transformasaun Timor-Leste nian”.

Expo iha tinan ida-ne’e estruturadu iha pilár prinsipál lima, Feira Ensinu Superiór nian, Kompetisaun Akadémika, Espasu Inovasaun no  Juventude, Atividade Kulturál, Espozisaun Siénsia no Teknolojia ne’ebé komprensivu.

Espozitór liu 70 maka hola parte, reprezenta eskola, universidade, instituisaun Governu, parseiru setór privadu no organizasaun dezenvolvimentu sira.

Destake sira husi espozisaun ne’e inklui; projetu estudante sira husi eskola iha munisípiu sira, inklui EBC St. Antonio Teulale-Baucau, ESGP Nino Konis Santana Lospalos, no Colégio de Santo Inasio de Loiola Kasait.

Peskiza universitáriu husi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), Universidade Katólika Timorense (UCT) no Institutu Teknolojia Dili (DIT), ne’ebé hatudu demonstrasaun iha enjeñaria agríkola, siénsia saúde, no formasaun ba profesór sira.

Inisiativa Governu nian husi Ministériu Edukasaun, Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM), no Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia (INCT)  ne’ebé hatudu siénsia iha polítika no servisu públiku.

Kontribuisaun husi parseiru dezenvolvimentu sira, inklui UNICEF, UNDP, Programa Ai-han Mundiál (WFP), OMS, no Komisaun Nasionál ba UNESCO, ne’ebé apoia Timor-Leste nia kapasidade sientífika ba tempu naruk.

Espozisaun inovasaun husi Komunidade Siénsia Dili, Gilsia E-Tech, no inovadór estudante independente sira, aprezenta solusaun prátika iha sustentabilidade, teste rai, no teknolojia.

Iha fatin hanesan, Vise Primeiru-Ministru no Ministru Interinu ba MESSK,  Mariano Assanami Sabino, destaka kontribuisaun siénsia no teknolojia ba dezenvolvimentu lor-loron iha Timor-Leste.

“Ba Timor-Leste, siénsia no teknolojia labele dook husi ita-nia dezenvolvimentu lor-loron nian. Sira tenke ajuda ita hasoru dezafiu prátiku sira ne’ebé ita-nia nasaun hasoru, mellora edukasaun no saúde, hametin agrikultura no seguransa ai-han, proteje ita-nia ambiente, kria oportunidade ekonómika, no prepara ita-nia joven sira ba mundu ne’ebé muda lalais”, katak nian.

Hodi salienta, expo ida-ne’e hanesan plataforma vital ida hodi halibur peskizador globál sira hamutuk ho  universidade sira iha rai-laran, estudante no foin-sa’e sira, hodi hatudu katak inovasaun iha ona fatin iha ne’e.

Nia hein katak konversa sira ne’ebé hahú ohin hamosu parseria sira ne’ebé dura no kultura investigasaun ne’ebé dura hafoin simeira ida-ne’e remata.

Sci-Tech Expo 2026 realiza hamutuk ho Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026, ne’ebé lori ona oradór internasionál distintu sira mai Dili, inklui manan-na’in sira Prémiu Nobel no Prémiu Turing nian, hamutuk ho sientista renomadu sira seluk no konvidadu distintu sira.

Serimónia abertura hatudu atuasaun kalan nian husi Timor Furak, Grupu Biblioteka Infantil Prezidénsia nian, no atuasaun kulturál husi Ekipa Ro Doulos Hope,ne’ebé reprezenta Koreia-Súl, Arjentina, no Filipina.

Programa ne’e konklui ho aprezentasaun husi artista timoroan Ego Lemos ho nia banda.

Expo kontinua iha segunda-feira, 24 Agostu, no tersa-feira, 25 Agostu, ho ajenda kompletu ida ba animasaun sira iha área aberta, kompetisaun akadémika, no demonstrasaun interativu sira.
Durante pauza almosu sei iha múzika akústika husi Run Batar (MTA).

Programa segunda-feira nian inklui animasaun husi Ofélia, Grupu Sanggar Cota Cora, Grupu Manumata, Grupu Dansa Red Bull, Grupu Koru Balide, Black Jesus, no Banda Múzika Baba Haha.

Programa Tersa-feira nian hatudu lee poezia, koru, no dansa husi Projeto CAFE Díli, múzika husi Jesy Lopes no Banda, Orlanda Rosalia, Banda Alcatraz, no atuasaun dansa husi Ro Doulos Hope.

Notísia relevante:https://tatoli.tl/2026/08/22/timor-leste-sai-uma-nain-ba-simeira-siensia-ba-dezenvolvimentu/
Jornalista: Nelson de Sousa

Editór: Florencio Miranda Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!