Assanami konsidera eis-Pe. Martinho nu’udar intelektuál no lutadór ne’ebé kontribui maka’as ba Timor-Leste

DILI, 25 Agostu 2026 (TATOLI)-Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, ne’ebé mós hanesan membru Rezisténsia Nasionál Estudante Timor-Leste (RENETIL), Mariano Assanami Sabino, hatete katak Timor-Leste lakon ema importante ida ho falesimentu eis-Padre Martinho Gusmão.
Iha konferénsia imprensa kona-ba falesimentu eis-Padre Martinho Gusmão, Assanami dehan katak eis-saserdote ne’e envolve maka’as iha luta rezisténsia no nia iha kapasidade bele hakerek no fó influensia ba intelektuál sira iha Indonézia, hodi apoia luta Timor-Leste nia ukun-rasik an.
Assanami dehan eis-Pe. Martinho iha relasaun di’ak ho antigu Prezidente Indonézia, B.J. Habibie, durante tempu nia halo estudu arkitetura iha Alemaña. Nia mós iha kontaktu ho Habibie, ne’ebé nia bolu ho naran ‘Rudy’.
Nia relata katak dalabarak matebian halo karta no fó konsellu ba Prezidente Habibie, hodi hatudu katak iha nia períodu tranzisaun nu’udar prezidente, Habibie bele halo desizaun ruma kona-ba povu Timor-Leste, inklui liuhusi opsaun referendu.
“Amo Martinho fó oituan ka barak nia mós hola parte ba kontribuisaun luta Timor-Leste nian ba independensia. Liafuan ida ne’ebé sempre ami rua diskute mak ukun ne’e estrutura formál, ukun kaer bandu, kaer ukun-rasik an ne’e refleta ba personalizasaun, katak ukun-rasik an ne’e mai husi ema idaidak ne’ebé liuhusi eleisaun”, Mariano Assanami Sabino hatete iha Ministériu Finansa, ohin.
Nu’udar Vise-Sekretáriu-Jerál RENETIL, durante tempu rezisténsia, Assanami hamutuk ho maluk sira seluk rekoñese katak eis-Pe.Martinho kontribui másima no lutadór ida.
“Eroi ka la eroi, atu fó omenajen ne’e iha Konsellu Veteranu mak haree ida-ne’e. Maibé nu’udar nia líder ida mós, ha’u hakarak deklara ba públiku, ba povu tomak, ita hotu lakon intelektuál ida, ita hotu lakon ema di’ak ida ne’ebé kontribui tebes iha tempu rezisténsia nomós ukun-an. Nia fó kór debate ne’ebé kle’an ho siénsia, ho intelektuál ba konstrusaun Estadu”, katak.
Assanami subliña katak iha tempu ukun-an, liiha períodu Asembleia Konstituinte, eis-padre fó ideia no hanoin krítiku ba Parlamentu Nasionál. Nia sempre halo análize no promove debate nakloke kona-ba polítiku, lala’ok governasaun, partidu polítiku sira no konstrusaun Estadu.
Tanba ne’e, nu’udar Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, ne’ebé koordena mós ba Ministériu Antigu Kombatente no Libertasaun Nasionál, Assanami realsa katak hakarak reprezenta Governu no rezisténsia nian hato’o kondolénsia kle’an ba família ne’ebé husik hela.
Tuir Assanami, pensmentu krítika sira ne’ebé eis-padre hato’o ba governu, deputadu sira no ba polítiku sira sai nudar konxiénsia no fanu tebes ukun-na’in sira. Nia konsidera ida-ne’e nu’udar valór no meiu ida ne’ebé sei la haluha.
“Maske nia husik tiha ita, nia legadu sei moris nafatin liuhusi livru no artigu sira ne’ebé nia hakerek. Ita tenke lee no estuda nafatin nia matenek sira-ne’e. Nasaun lakon ema matenek ida, lakon lutadór ida ne’ebé nunka kole, to’o moras mós nia kontinua fó hanoin to’o nia iis kotu”, dehan.
Assanami hatete katak eis-Padre Martinho nia vida no personalidade somboliza nia dedikasaun tomak ba Timor-Leste. Nia mós sai nu’udar ezemplu no matadalan ne’ebé importante no valiozu ba joven sira.
Notísia relevante: Padre Martinho Gusmão hakotu iis iha HNGV
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora

