DILI, 06 novembru 2024 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña ho membru Governu sira halo aprezentasaun proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ho montante biliaun $2,6 iha Parlamentu Nasionál, iha faze jeneralidade.
Proposta orsamentu ne’e ho tema ‘investimentu iha infraestrutura estratéjika, reforsa iha ekonomia no mellora bem-estar sidadaun sira-nian’
“Governu iha ninia preparasaun orsamentu ba tinan 2025 to’o 2029, hakarak atu dudu nafatin dezenvolvimentu sosiál, ekonómiku nomós iha infraestrutura hodi apoia hadi’a povo nia moris. Ita sei kria kondisaun atu povu ida di’ak tebes ne’e bele hetan progresu ho alegria, ho estabilidade no armonia iha nível hotu-hotu,” Xefe Governu hato’o iha sala plenária, kuarta ne’e.
PM rekoñese daudaun Estadu iha hela momentu krusiál ba nasaun ho nia istória, tanba ne’e OJE tinan 2025, Governu aprezenta la’ós halibur de’it númeru hodi halo verba oin-oin, maibé sai hanesan deklarasaun ba intervensaun vizaun ne’ebé brani ba futuru no matadalan konkretu ida atu hasoru dezafiu no aproveita oportunidade.
Hodi konkretiza vizaun ne’e, Governu propoin orsamentu biliaun $2 ba kontratu sosiál, millaun $617 hodi hadi’a servisu públiku, nune’e bele impulsiona kressimentu ekonómiku no harii baze ba futuru ne’ebé prósperu.
Notísia relevante : Ohin, PN-Governu hahú debate proposta OJE 2025 iha faze jeneralidade
Xefe Governu klarifika, orsamentu ida-ne’e halo ho hanoin atu garante katak sidadaun hotu bele hetan benéfisiu husi rezultadu kresimentu no dezenvolvimentu nasaun nian, la haree ba fatin moris ka hela no la haree ba ida-idak nia pozisaun sosiál, nune’e hanaran orsamentu ba povu no husi povu.
“Iha tinan kotuk atan-oan ha’u dehan ba ita-boot sira katak, tinan 2024 sei sai nu’udar tinan atu kurije tiha frajilidade no irregularidade, ne’ebé ami hetan iha instituisaun sira-nia laran, iha sistema no prosesu públika nia laran. Ohin, ha’u hakarak dehan katak ba tinan mai ne’e, saida mak ami sei buka halo maka iha tinan 2025 sai tinan ida ba implementasaun husi programa ne’ebé trasa ona,” nia akresenta.
Investimentu iha infraestrutura ho totál millaun $654, kompostu husi ba kapitál dezenvolvimentu milaun $440 ne’ebé la limita de’it ba konstrusaun estrada no ponte maibé atu permite asesu ba malu husi povu atu permite komérsiu no atu promove oportunidade.
“Projetu sira ne’e bele hamosu empregu, sei estimula atividade ekonómika no sei hadi’a kualidade sidadaun hotu-hotu nia moris. Bainhira ita ko’alia kona-ba infraestrutura, ita labele haluha importánsia rekursu bee nian hodi hamenus risku saúde públika no hodi proteje ambiente, liu-liu iha sentru urbanu ne’ebé iha populasaun barak. Nune’e, Governu tau hela osan ho totál millaun $26 ba programas bee, saneamentu no ijiene iha munisípiu balun hodi haree liu ba dezenvolvimentu no manutensaun infraestrutura bee nian,” nia informa.
PM akompaña, pademia mak aumenta inflasaun inklui funu lubuk ida no tensaun polítika nune’e Governu ida-ne’e elabora OJE 2025 hodi haree no hadi’a ba povu nia moris.
“Ami la konkentra de’it ba rekuperasaun imediata, maibé mós atu hasai polítika no medida ne’ebé resiliénte ka fortes hodi permite atu Timor-Leste bele la’o ba oin iha prazu ne’ebé naruk. Ida-ne’e signifika sei investe iha setór produtivu hanesan infraestrutura, Edukasaun, saúde, protesaun sosiál no ambientál no, la haluha iha setór petrolíferu. Sira ne’e mak sai nu’udar pilar husi ne’ebé ita sei harii sosiedade ne’ebé próspera no justa,” nia katak.
Xefe Governu afirma, Governu ida-ne’e nia dever maka atu asegura transparánsia kona-ba uzu rekursu públiku nasionál, la’ós novidade ona ba sé de’it, katak karik laiha rekursu foun, ne’ebé Fundo Petrolíferu sei hotu iha tinan 10 mai ne’e.
Nia dehan, vizaun ida-ne’e labele sai fali fatór ida atu desmoraliza, liu-liu hanesan fali oportunidade atu halo deklarasaun demagójikas no irresponsável.
“Pelo kontráriu, vizaun ida-ne’e tenke sai hanesan fatór uniaun atu ita bele serbisu hamutuk ho di’ak liután hodi buka solusaun alternativa ba povu no liuhusi povu. Atan-oan ha’u konvida, Distintu Deputadu sira atu haree hamutuk ba esforsu Governu nian atu hasai desizaun ruma kona- ba futuru sustentável ba nasaun,” nia tenik.
Otimista ezekusaun bele di’ak liután
Iha biban ne’e, PM otimista ezekusaun globál husi OJE 2024 bele di’ak liután kompara husi tinan kotuk.
“Ha’u tenke rekoñese katak ezekusaun governamentál moderada liu iha primeiru semestre iha tinan ida-ne’e. Maibé, iha fulan ikus-ikus ne’e, ita bele haree iha aumentu iha kapitál dezenvolvimentu. Tanba ne’e maka ezekusaun governamentál to’o ohin loron 63% de’it, maibé bele rejista aumentu to’o fim do ano. Ami fiar katak sei to’o 86% iha 31 dezembru 2024, ne’ebé hetan aumentu 9% kompara ho tinan 2023. Nune’e mós, ami konfiante katak ezekusaun governamentál sei mellora progresivamente ba la menus 90% iha tinan 2027,” Xanana fó sai.
IX Governu garante katak kompromisu finanseiru ne’ebé iha sei ezekuta tuir nia objetivu dezenvolvimentu no sei la fó enkargu ne’ebé la loos ba futuru jerasaun.
“Maski ita kautelozu, ita sei loke-an atubele dudu opsaun finansiamentu ba projetu esensiál ne’ebé sei kontribui diretamente ba ita-nia prioridade nasionál,” nia hato’o.
Aleinde ne’e, atu garante ezekusaun efisiente ba orsamentu ne’e maka Governu hakarak reforsa nafatin sistema jestaun finansa públika, inklui implementasaun ba prosedimentu foun kona-ba akizasaun atu hadi’a taxa ezekusaun kapitál no redús atrazu iha projetu.
“Ita empeñadu atu asegura katak sidadaun hotu hetan asesu ba informasaun kona-ba oinsá jere gastu husi fundu Públiku. Sei reforsa mós mekanizmu auditoria interna atu prevene korrupsaun no garante katak prátika finanseira hotu respeita duni norma internasionál sira. Ita-nia objetivu maka konstrui Governu ida ne’ebé transparente, responsável no hatán duni ba nesesidade povu nian,” PM salienta.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina





