Membru PN husu MOP haforsa kontrolu ba kualidade projetu infraestrutura

DILI, 15 novembru 2024 (TATOLI)—Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál fó apresiasaun ba serbisu Ministériu Obra Públika (MOP) no husu atu haforsa kontrolu ba implementasaun kualidade projetu infraestrutura sira.
“Ami hakarak hatene iha 2024 norma ou padraun hira mak MOP prodús ona, tanba kuaze estrada no ponte laiha estandarizaun. Esemplu, estrada Ossu ba Viqueque ne’e agora komesa taka tun sa’e. Iha Viqueque, agora daudaun sira taka hela, nune’e hakarak hatene padraun hodi regula estandarizasaun, tanba kada tinan ita gasta osan ba projetu sira-ne’e udan kona, bee lalin no karreta lalin hotu,” Nia hato’o iha debate proposta OJE 2025 iha faze espesialidade iha sala plenária PN, sesta ne’e.
Deputadu FRETILIN, José da Crus, levanta mós ho ninia observasaun iha terrenu ba projetu estrada Maliana Villa ho kilómetru 23, dalaruma tékniku sira la kontrola didi’ak karik, agora tama tempu udan, alkatraun balun nakolke sai fali.
Tuir nia, iha mós ponte kiik-oan ida iha área Halimesa nian ne’e, halo tinan ida resin ona seidauk finaliza entaun iha tempu udan agora sei fó impaktu ba komunidade.
Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, husu atu empreza sira-ne’ebé kaer obra presiza kumpre kriteiru sira-ne’ebe iha, tanba tuir observasaun balun iha obra balun la’o para husik tinan ida ho balun hanesan ne’e mak foin kontinua fali tanba kestaun kapasidade kapitál, nune’e presiza tau atensaun hodi garante kualidade obra.
Deputadu CNRT, Patrocínio dos Reis Fernandes, reforsa katak presiza halo kontrolu didi’ak ba implementasaun projetu, tanba nia foti ezemplu estrada ida Ossu ba to’o Viqueque ne’e, nia parte ba to’o iha ne’eba ne’e haree kualidade kesitonável.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Ministru Obra Públika (MOP), Samuel Marçal, hateten loos duni Timor-Leste iha problema, nune’e hafoin simu asume pasta ministru agora tinan ida fulan haat ona, buka deteta saida mak iha estrada konstrusaun la kleur monu no tuir mós peskiza ajénsia internasionál iha estrada sira iha territoriu kuaze 65% rai halai, nune’e halo projetu tinan haat ka lima monu.
Nia dehan, buat ne’ebé presiza hala’o mak fó formasaun ba tékniku sira iha Indonézia no Austrália atu haree, hanesan iha Governu anteriór tau orsamentu dalaruma lakon ba konsultan, nune’e ba agora uza sistema teknolójia hanesan uza drone no uza enjiñeru husi ministériu rasik hodi halo dezeñu ba projetu sira ba ponte, estrada ho lalais tebes.
“Kona-ba kualidade, ha’u tama halo reforma utuan iha laboratóriu, ami foin order tan ekipamentu laboratóriu. Kuandu ita ko’alia kualidade teste laboratóriu ho teste kualidade, akompaña midia MOP ami sobu fati-fatin. Nune’e, forma ida setór privadu kapasita aan di’ak-liu tan oinsá aprende, tanba setor privadu importante tebes ba dezenvolvimentu nasaun,” nia dehan.
Governante ne’e esplika, kona-ba padraun sira ne’e uza Timor-Leste nia estandár hanesan liuhusi empréstimu hanesan iha nível nasional, uza estandár Asto ne estandar Ámerika nian.
“Ha’u ba Kupang, ita-nia estandar di’ak-liu ita utiliza tanba empréstimu husi ajénsia internasionál, nune’e prosesu sira tuir Asto ninia dalaruma prosesu sira kle’ur,” nia dehan.
Tanba ne’e, ministériu tau atensaun tebes hodi garante nafatin kontrolu ba kualidade projetu sira iha tinan ne’e no kontinua nafatin halo kontrolu ho di’ak.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

