iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

ME prioriza literasia no numerasia iha tinan 2025

ME prioriza literasia no numerasia iha tinan 2025

Primeiru-Ministru Kay Rala Gusmão partisipa iha atividade Ministériu Edukasaun kona-ba fahe rezultadu ne’ebé alkansa ona no deszafiu durante tinan 2024 no divulga planu asaun anuál no orsamentu ba tinan 2025, iha salaun CCD, segunda (06/01/2025). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 06 janeiru 2025 (TATOLI)–Ministériu Edukasaun (ME) sei tau prioridade prinsipál ba dezenvolvimentu literasia no numerasia ba labarik sira iha tinan 2025.

“Prioridade prinsipál ba Ministériu Edukasaun iha tinan 2025 mak literasia no numerasia fundasionál. Labarik sira ne’ebé seidauk hatene lee di’ak to’o klase 3 sei susar liután atu rekupera aprendizajen iha futuru, ida-ne’e loos iha mundu tomak, no ita mós haree ne’e loos iha-ne’e,” Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus, hateten, hafoin atividade fahe rezultadu ne’ebé alkansa ona, dezafiu durante tinan 2024 no divulga planu asaun anuál no orsamentu ba tinan 2025 hamutuk ho manorin sira husi territóriu nasionál, iha salaun Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés), Merkadu Lama, segunda ne’e.

Notísia relevante : INFORDEPE hasa’e koñesimentu manorin sira kona-ba literasia no numerasia

Ministra dehan, rezultadu husi teste no ezame sira sa’e ba beibeik, hatudu ho konsistente katak estudante sira seidauk iha domíniu kona-ba kompeténsia báziku sira, ne’ebé susar ba sira atu kompreende konseitu sira-ne’ebé avansadu no abstratu liu iha klase boot sira.

Nota mós katak, iha ezame nasionál tinan 2024 nian iha munisípiu Dili hatudu rezultadu ne’ebé ladún di’ak, ho nune’e ME garante problema ida-ne’e sei la repete tan iha tinan 2025.

“Infelizmente iha Dili, maski iha infrastrutura, asesu no servisu sira-ne’ebé di’ak liu duké iha munisípiu sira seluk ka iha foho, hetan rezultadu ladún di’ak iha ezame nasionál 2024, liu-liu eskola públiku sira iha Dili. Ami hakarak asegura katak situasaun ne’e la repete iha 2025, nune’e sei enfatiza aprendizajen di’ak liu iha siklu dahuluk, nomós sei rona ita-boot sira-nia ideia kona-ba tansá ne’e akontese no bele halo saida atu halo mudansa to’o tinan ida-ne’e nia rohan,” nia akresenta.

Ministra hato’o “ha’u la hatene solusaun sira hotu, maibé ha’u hatene duni katak se solusaun sira atu susesu duni, ne’e presiza katak ita hotu tenke rekoñese problema no serbisu hamutuk atu rezolve.”

Governante ne’e rekoñese importánsia husi transparénsia, ekuidade, inkluzividade, responsabilidade no foti desizaun informadu sira, nune’e ME sei aprezenta la’ós rezumu de’it husi planu asaun anuál no orsamentu 2025 nian, maibé planu tomak.

“Ministériu ida-ne’e haree ba la’ós ita-boot nia eskola no situasaun, maibé eskola sira hotu, nível ensinu sira hotu menus ensinu superiór, no projetu edukativu sira hotu iha nasaun tomak. Ami hein katak liuhusi aprezenta planu tomak ne’e ita-boot sira sei iha baze di’ak liu atu serbisu ho integridade, dedikasaun no inovasaun iha tinan 2025. Analiza hamutuk ho imi susesu no dezafiu sira iha tinan 2024, hamutuk ho rona imi-nia ideia kona-ba rekomendasaun no sujestaun ba futuru sei ajuda ami atu dezeña dalan ba oin ne’ebé inkluzivu no efetivu,” Ministra tenik.

Dulce de Jesus subliña, ema dehan katak koñesimentu mak podér no Governu di’ak, ne’ebé husi povu no ba povu. Kbiit ida-ne’e atu bele iha influénsia kona-ba desizaun sira maibé mós fó-hanoin ba profesór sira atu sai prudente no informadu.

“Iha desizaun balun ne’ebé presiza konsulta barak ho povu no desizaun balun seluk ne’ebé tékniku, bazeia ba estudu sientífiku no prátika di’ak. Ha’u no sira seluk iha oin ohin loron foti ami-nia knaar atu fornese edukasaun ho kualidade ba estudante sira hotu ho sériu duni, nune’e sekarik ami aprezenta buat ruma ne’ebé la konkorda, ha’u enkoraja ita-boot sira atu kestiona, maibé ho neon nakloke, no fiar katak ita hotu iha objetivu ida de’it, ne’ebé mak atu asegura katak kualidade edukasaun iha ita-nia rain sei hadi’a tinan ba tinan, hodi fornese ita-nia rain, ne’ebé ita hotu luta maka’as hodi bele ukun rasik, vantajen sólidu iha ekonomia globál no futuru nabilan ba ema hotu,” Ministra katak.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!