Top

Timor-Leste seidauk rejistu kazu HMPV

Vidal de Jesus Lopes. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 09 janeiru 2025 (TATOLI) – Metapneumovirus umanu (HMPV) ne’ebé deteta iha nasaun Xina to’o oras ne’e Timor-Leste seidauk rejistu kazu ida-ne’e.

“Moras Metapneumovirus umanu ita seidauk rejistu iha ita-nia rain, entaun informasaun ne’ebé mak espalla iha media sosiál katak pasiente ida hetan moras HMPV agora baixa iha Ospitál Antonio Carvalho Lahane, ida-ne’e lalos”, Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapeútiku iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Vidal de Jesus Lopez, ba TATOLI, ohin.

Vidal husu ba populasaun sira atu labele pániku ho informasaun sira ne’ebé mak lansa iha media sosiál katak moras HMPV iha  ona Timor-Leste.

“Ha’u husu ba ita hotu katak labele pániku ba informasaun sira ne’ebé mak lansa iha media sosiál katak moras ne’e iha ita-nia rain, tanba bainhira ita ko’alia kona-ba moras ne’ebé mak iha, tenke laboratóriu mak deteta mak ita foin hatene katak moras ne’e iha, bainhira laboratóriu la deteta, ida- ne’e lalos”, nia esplika.

Tuir dokumentu husi Organizasaun Mundiál Saúde Geneva, ne’ebé TATOLI asesu katak iha nasaun barak iha Hemisfériu Norte, tendénsia sira iha infesaun respiratóriu aguda aumenta iha tinan ida-ne’e.

HMPV maka virus respiratóriu komún ne’ebé sirkula iha nasaun barak iha tempu malirin to’o primavera, maske la’ós nasaun hotu halo teste no publika dadus kona-ba tendénsia sira iha HMPV. Enkuantu kazu balu bele tama ospitál ho bronkite ka pneumonia, maioria ema sira ne’ebé infetadu ho HMPV iha sintoma respiratóriu superiór kmaan sira ne’ebé hanesan ho isin-manas baibain no rekupera hafoin loron balun.

Bazeia ba dadus ne’ebé publika hosi Xina, ne’ebé kobre períodu to’o 29 Dezembru 2024, infesaun respiratóriu aguda sira aumenta ona durante semana hirak ikus ne’e no deteksaun sira hosi gripe sazonál, rinovirus, RSV no HMPV, partikularmente iha provínsia sira norte Xina nian mós aumenta ona, iha ne’ebé observa iha deteksaun patojéniu respiratóriu sira iha intervalu ne’ebé hein ba tempu tinan ida-ne’e durante invernu iha hemisfériu Norte. Iha Xina, gripe maka patojéniu respiratóriu ne’ebé deteta barak liu ne’ebé agora daudaun afeta ema sira ho infesaun respiratóriu aguda. OMS iha kontaktu ho ofisiál saúde xinés sira no seidauk simu relatóriu ruma kona-ba padraun surtu nian ne’ebé ladún baibain. Autoridade xineza sira relata katak sistema kuidadu saúde nian ladún nakonu no laiha deklarasaun emerjénsia ka resposta sira ne’ebé maka hamosu.

OMS kontinua monitoriza moras respiratóriu sira iha nivel globál, rejionál no nasaun liuhosi sistema vijilánsia kolaborativa no fornese atualizasaun sira bainhira presiza.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!