DILI, 25 Janeiru 2025 (TATOLI) – Eleisaun ba hili lideransa komunitária, ohin, akontese iha Suku Hurai-Raco (Aileu), Karahili (Remexiu), Ueru Mata, Builai no Kaibada Makasae (Baukau). Assui-Lau, Koliate Leten, Poetete Vila, Poetete Lodudu, poetete (Ermera), Tahu-Bein (Manufahi), Mone-Moko no Kutete (Oe-Cusse), Makadiki Lete, Makadiki Kraik (Vikeke), Baduro (Lautein), Lakumesak, Iliheu (Manatutu).
Total númeru eleitór sira ne’ebé ezerese sira-nia direitu votu iha suku 18 hamutuk rihun rua nolu resin haat atus hitu rua nulu resin neen (24,126 votante)
Eleisaun Suku, iha aldeia sira, tuir regulamentu, hahú hosi oras 07h00, forma meza no eleisaun halo hahú iha tuku 09h00.
“Iha aldeia 70 ne’ebé realiza eleisaun suku ne’e, iha aldeia 61 mak forma meza dadeer tuku 07h00 halo preparasaun no oras 09h00 mak eleisaun hahú no remata oras 15h00 halo kontajen votu. Iha momentu ne’ebé hanesan fó sai kedas nia rezultadu kada aldeia depois aban mak halo apuramentu iha suku. Aldeia sia seluk mós nia prosesu hanesan. Aldeia lima iha Munisípiu Aileu, aldeia tolu iha Manufahi no aldeia ida iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA)”, Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Elviro Fernandes Moniz, hatete ba Tatoli, via telefone, ohin.
Elviro dehan, rezultadu apuramentu mak la atine votu 50+1 mak sei hakat ba segunda volta, maibé jeralmente prosesu hotu la’o normál, ema hotu antuziasmu hodi ezerse sira-nia direitu.
Orsamentu ba eleisaun suku 18 hamutuk $419.215,50, kompostu hosi servisu profisionál $127.428,00
Lojístika eleitorál $22.456,00, enkargu instalasaun $1.940,00, aluger $6.865,00 1, kombustivel $20.000,00, formasaun no semináriu $40.620,00, dezlokasaun nasionál-munisipál-nasionál $136.400,00, imprime (akta, lista pursentu ida, manuál $63.506,50, formasaun, aktas, kartaun identidade, poster, banner, buletin votu).
Kona-ba eleisaun la uza tina, diretór fundamenta katak iha bazeia ba Lei Suku 9/2016 no Dekretu Governu númeru 14/2016 ne’ebé difine iha eleisaun suku, eleitór sira la uza tinta no lista votante tanba eleisaun ho nia natureza komunitária.
“Sentru votasaun hotu-hotu la uza tinta, tanba eleisaun suku nia natureza mak la uza tinta. Ida-ne’e bazea ba Lei Suku nian 9/2016 no Dekretu Governu númeru 14/2016, ne’ebé la uza tinta no lista votante. Ida-ne’e la’ós buat foun ida tanba iha eleisaun suku ita sempre halo hanesan ne’e”, Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) afirma.
Nia esplika, eleisaun ne’e nia natureza komunitária, sira iha aldeia koñese malu. Eleitór sira mai priénse lista prezensa ou prezensa eleitór ninian depois eleitór ezerse sira-nia direitu, hotu fila kedas.
“Ita laiha tinta maibé só iha de’it mak kandidatu nia naran ne’ebé eleitór eskolla tuir nia hakarak depois riska ou tuu hafoin tau iha urna ne’ebé preparadu ona”, nia esplika.
Diretór énfaze, bainhira eleitór ida mak koko atu viola lei ka vota dala rua, konsellu suku ou ema ne’ebé iha aldeia referida bele koñese hodi kriminaliza.
“Iha posibilidade ema tenta bele halo hanesan maibé ida-ne’e akontese bainhira ema inklui ho partidu. Maibé ida-ne’e ami sempre esplika ba lideransa komunitáriu liliu delegadu/a sira. Tanba ne’e mak ita la uza tinta. Ida-ne’e ho hanoin ida katak aban bainrua suku realiza mesak eleisaun komunitáriu bainhira Governu lokál iha ona kbiit”, nia dehan.
Antes ne’e, Konsellu Ministru aprova projetu Governu ne’ebé fixa data sira ba realizasaun asembleia aldeia no konsellu suku, iha ámbitu prosedimentu eleisaun ba lideransa komunitária. Dokumentu ida-ne’e toka kumprimentu ba artigu 92.º husi lei númeru 9/2016, loron 08 jullu kona-ba suku.
Lei suku ho natureza jurídika asosiasaun públika ho objetivu fundamentál husi lei ne’e estabelese norma organizasaun, kompeténsia no funsionamentu suku iha territóriu nasionál. Lei suku ne’e previstu artigu hamutuk 97 no modu eleisaun suku eleitu ho sufrajiu universal, livre, direitu sekretu no pesoál.
Notísia relevante : Governu distribui ona materiál eleisaun suku ba munisípiu ualu
Jornalista: Osória Marques
Editór : Zezito Silva




