OEKUSI, 07 Fevereiru 2025 (TATOLI)– Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun, Andre Lao, apela ba komunidade sira iha área urbana liuliu suku Costa, Cunha, Lalisuk, Lifau no Nípani atu ida-idak sulan nia animál, tanba balada sira ne’ebé husik livre bele hamosu asidente tráfegu no hafo’er sidade.
Bainhira kontinua husik la’o livre, nia dehan ekipa ordém públika iha RAEOA sei halo operasaun ba animál sira husi loron segunda to’o domingo.
Operasaun ba balada sira ne’e bazeia ba Dekretu-Lei númeru 12/2014, loron 14 Maiu, kona-ba retrisaun movimentu tráfiku animál iha área urbana, nune’e bandu ema atu labele husik animál la’o livre iha sidade laran, liuliu fahi, bibi no karau.
Notísia relevante:Operasaun ba animál iha área urbana Oé-Cusse sei hahú iha inísiu Maiu
Andre Lao relata desizaun fó-sai, tanba iha komunidade balun kumpre sirkulasaun hodi kesi no sulan animál iha luhan husi segunda to’o sesta, maibé husik fali hodi la’o livre iha loron sábado no domingu.
“Ita lahamate ida, ita ka’er de’it, maibé to’o tempu ruma mak animál na’in-sira laiha konsiénsia nafatin, sei aplika atu oho animál sira kuandu balada sira kontinua sirkula livre iha fatin públiku liuliu estrada públiku sira,” katak nia.
Tanba iha 2024 ekipa husi Sekretáriu Rejionál Administrasaun hala’o ona sosializasaun no fó tempu ba komunidade sira-ne’ebé haki’ak hela animál iha área urbana liuliu suku lima, hanesan Costa, Cunha, Lalisuk, Lifau no Nípani, tenke prepara aan atu hases ona animál sira ba fatin seluk no dook husi vila, ida-ne’e fó oportunidade kuaze tinan ida.
“iha tinan kotuk hahú iha Outubru, Novembru to’o agora, ekipa konsege ka’er ona karau kuaze lima no bibi mak barak hodi lori ba tau iha kuarentena iha suku Taiboko, depois na’in sira ba selu koima mak hasai ”, nia informa.
Kritéria atu hasai animál ne’ebe ekipa ka’er mak hanesan foti resibu iha Sekretária Rejionál Agrikultura liuhusi Departementu Pekuária, mak ba selu direita iha banku iha konta bankaria RAEOA nian. Karau selu $100 no bibi mak selu $50, nune’e konsege rekolla reseita $500-resin tanba balu seidauk ba hasai.
Introdusaun husi Dekretu-Lei N.º 12/2014, loron 14 Maiu ne’e argumenta katak evolusaun ekonómika no sosiál iha nasaun ne’e rekerre aprovasaun rejime ida-ne’ebé responde ba nesesidade atuál hodi reforsa valór ijiene no saúde públika, protesaun ba ambiente no prevensaun dezastre no danu ne’ebé kauza husi animál.
Objetivu bázika husi diploma ne’e nu’udar prezervasaun ba kondisaun ijiénika iha área urbana no periférika, iha saúde públika no ambiente, inklui prevensaun no minimizasaun ba estragu husi animál soltu ka sein kualker prosesu kontensaun.
Kapítulu II (kontrolu Animál), artigu 5 (Restrisaun) alínea 1 husi Rejime ne’e númeru 1 (a) proíbidu permanénsia animál soltu ou atadu iha área urbana, estrada no fatin públiku ka lokál ka fatin neʼebé nu’udar espasu ba públiku.
Artigu 5 husi Rejime ne’e iha númeru 1(b) proíbe animál espésie, dezignadamente bovina, bufalina, ekina, ovina, kaprina, suína no aves iha lokál maiór konsentrasaun urbana ka komplexu uma, rezidénsia ba konsumu no utilizasaun própriu.
Iha númeru 1 (c) husi Dekretu-Lei proíbidu animál asu movimenta iha dalan no fatin públiku, eseptu animál neʼebé uza koleira ne’ebé adekuadu, neʼebé kondús husi ema-neʼebé idade no forsa sufisiente hodi kontrola movimentasaun animál.
Númeru 1 (d) proíbidu exibisaun ba kualkér, espésie animál selvajen, bele mós domestikadu iha dalan no fatin públiku ne’ebé nu’udar asesu ba públiku.
Númeru 1 (e) proíbidu pasajen ka estasionamentu rebañu ka sidade área urbana. Númeru 1 (f) proíbidu kriasaun abellsaiha lokál maiór konsentrasaun urbana.
Númeru 1 (g) proíbidu kriasaun manu-pombu iha uma rezidénsia. Númeru 1 (h) proíbidu importasaun no kriasaun kanídeu ho rasa agresiva no perigoza, sei define husi Diresaun Jerál Agrikultura no Pekuária (DGAP, sigla portugés).
Nune’e mós artigu 2 Dekretu-Lei ka rejime ne’e argumenta, manu-fuik neʼebé akondisionada haki’ak ho luhan no nehan tenke iha fatin seguru nune’e labele fó risku ba ema-nia vida.
Notísia relevante:Autoridade Pante Makasar apela abitante sira sulan animál iha luhan
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Florencio Miranda Ximenes