DILI, 14 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Deputadu sira Bankada Governu husi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) no Partidu Demokrátiku (PD), sesta ne’e, iha Parlamentu Nasionál (PN), bolu urjente Prezidente Komisaun Ezekutiva Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), Paulo da Silva, ho nia estrutura.
“Ohin, Bankada Governu bolu parte EDTL atu fó informasaun kona-ba fornesimentu enerjia elétrika iha territóriu, entaun ami partilla ho Deputadu sira, situasaun reál ligadu ho kondisaun funsionamentu enerjia elétrika iha Timor, loos duni katak ita iha semana hira ba kotuk udan no anin boot, ahi mate la para iha fatin-fatin,” Prezidente Komisaun Ezekutiva EDTL, E.P, Paulo da Silva, relata hafoin ramata sorumutu, iha resintu PN.
Nia dehan, preokupasaun husi Deputadu sira ne’e pertinente tanba sira nu’udar reprezentante povu ne’ebé hakarak hatene hodi bele partilla ba sira-nia votante sira. Nune’e parte EDTL nia devér mai kumpre pedidu hodi esplika kona-ba kauza sira no hato’o planu asaun hodi halo intervensaun liga ho avariasaun nomós planu sira oinsá mellora servisu eletrisidade iha Timor ba oin.
Notísia relevante : Deputadu sira levanta kestaun ahi mate-lakan
Prezidente EDTL, E.P, hato’o kauza ahi mate-lakan tanba iha aspeitu téknika, haree kona-ba fasilidade ekipamentu ne’ebé instala iha tempu naruk balun presiza troka no utilizasaun másimu tiha ona fora husi kapasidade trafo sira ne’ebé installa.
“Entaun, sasán sira ne’e husi parte tékniku, ne’ebé presiza haree no iha balun akontese tanba uzu enerjia boot liu fali ita-nia kapasidade trafo ne’ebé instala, entaun halo ona subtituisaun ba trafo no aumenta mós trafo balun iha área balun,” nia akresenta.
Nia hateten, iha aspeitu fatór la’ós tékniku mak hanesan, dezastre naturál akontese iha semana hirak ba kotuk, hanesan udan no anin boot kuaze iha territóriu.
“Ami simu relatóriu husi munisípiu hotu-hotu, akontese udan no anin, ai-monu, rai halai, mota tun sobu ita-nia rin no fiu sira namtate husi kanál, entaun, fatór hirak ne’e hola parte avaria iha munisípiu sira,” Prezidente Komisaun Ezekutiva, tenik.
EDTL, E.P mós rejista iha aspeitu umanu, dalaruma iha labarik halimar tiru halo nakfera ekipamentu, ne’ebé bainhira akontese dala-rua to’o dala-tolu bele kontribui ba ahi mate-lakan.
“Maibé, ita rejista maioria ahi mate-lakan iha semana tolu ba kotuk kauza husi dezastre naturál, EDTL nafatin fó atensaun másimu hodi halo intervensaun, nune’e bele restora lalais no ita nunka husik ema la asesu. Klaru intervensaun neineik no tarde oituan atu restaura tanba ita-nia sistema manuál hela, serbisu tuir kbiit no rekursu ne’ebé iha, ita halo esforsu hotu hodi halo ba oin bele minimiza risku sira,” nia esplika.
Aleinde ne’e, empreza estatál ne’e rejista kuaze iha munisípiu hotu iha akontesimentu balun avaria to’o iha 10, 15 no 20 iha feeder sira tanba ai baku kona no rai halai.
EDTL prioriza polítika dijitalizasaun
Prezidente Komisaun Ezekutiva EDTL, E.P, relata prosesu polítika dijitalizasaun ba rede distribuisaun daudaun iha prosesu aprovizionamentu la’o hela iha parte rua.
Ida reabilita uluk rede distribuisaun molok dijitaliza. Ba prosesu konkursu ida-ne’e la’o hela iha Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) atu empreza responsável halo ona reabilitasaun ba liña distribuisaun ne’ebé iha Dili laran bele dijitaliza.
Pakote seluk kona-ba distribution automation system no distribution information management system ne’ebé dokumentu preparadu, submete ona ba CNA, aprova no kualifika iha Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, Institutu Públiku (ADN, I.P), nune’e Komisaun Aprovizionamentu Fundu Infraestrutura (KAFI) aprova hodi bele submete ba CNA hodi bele loke konkursu.
Notísia relevante : Prioriza Solár-PV, EDTL la autoriza empreza utiliza rai iha Laleia
Bainhira la’o hotu ona mak sei tama iha implementasaun, maibé daudaun iha faze aprovizionamentu.
Durante enkontru, iha reasaun pozitivu husi Deputadu sira ho esplikasaun ne’ebé haton, maibé sira iha dever atu husu klarifikasaun nune’e EDTL justifika no esplika.
“Deputadu sira rekomenda buat lubun ida inklui nafatin fó atensaun no servisu másimu ba melloramentu ba planu sira atu hadi’a jestaun hodi ita garante kualidade fornesimentu,” nia realsa.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina