Sekretáriu-Jerál ASEAN subliña diálogu nu’udar opsaun prinsipál hodi solusiona rivalidade jeopolítika

DILI, 14 Setembru 2026 (TATOLI) – Sekretáriu-Jerál ASEAN Kao Kim Hourn subliña katak Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian tenke fó prioridade ba diálogu no diplomasia iha navegasaun ba rivalidade jeopolítika ne’ebé mak intensifika.
“Iha tempu ne’ebé intensifika rivalidade jeopolítika, ASEAN tenkE kontinua investe iha diálogu no diplomasia hanesan instrumentu sira hosi eskolla dahuluk,” nia hatete bainhira halo diskursu prinsipál iha Simeira Think Tanks ASEAN nian ba dala-3 iha Sekretariadu ASEAN nian, iha Jakarta, segunda ne’e.
Sekretáriu-Jerál Kao afirma katak ASEAN iha fundasaun forte atu hala’o aprosimasaun ida-ne’e liuhosi Tratadu Amizade no Kooperasaun iha Sudeste Aziátiku (TAC, sigla inglés), ne’ebé agora mark nia aniversáriu ba dala-50.
Tuir nia, TAC kontinua reflete prinsípiu fundamentál sira ba relasaun entre estadu sira ne’ebé pasífiku no renúnsia ba uzu forsa nian iha Sudeste Aziátiku.
Perspetiva ASEAN nian kona-ba Indo-Pasífiku (AOIP) habelar liután aprosimasaun ida-ne’e ba envolvimentu ASEAN nian ho rejiaun luan liu, ne’ebé bazeia iha sentralidade ASEAN nian, nia hatutan.
Enkuantu ASEAN iha ona mekanizmu oioin atu fó prioridade ba diálogu no diplomasia, Kao fiar katak mekanizmu sira-ne’e tenke relevante nafatin iha paizajen rejionál ne’ebé muda no karateriza ho kompetisaun ne’ebé maka’as no emerjénsia kontínua hosi instituisaun no inisiativa foun sira.
“Ba ASEAN, kestaun mak oinsá atu asegura katak arkitetura rejionál ne’ebé kompleksu ba beibeik ne’e labele sai fragmentadu to’o prosesu sira ne’ebé lidera husi ASEAN lakon sira-nia koerénsia, relevánsia, ka kapasidade atu halibur parte oioin,” nia hateten.
Nu’udar ASEAN hakbesik ba nia aniversáriu ba dala-60 iha 2027, Sekretáriu-Jerál Kao husu ba membru sira atu ezamina instituisaun sira, no modu sira kooperasaun nian ne’ebé maka serve ona bloku iha pasadu apropriadu nafatin ba ambiente estratéjiku ida ne’ebé maka diferente tebes.
Tanba ne’e nia husu ba ASEAN atu kontribui ba prosesu reflesaun no renovasaun ida-ne’e liuhosi fornese espasu intelektuál ida ba kestionamentu kle’an kona-ba asumsaun sira no dezenvolvimentu rekomendasaun sira ne’ebé oferese input signifikativu ba prosesu polítika sira ASEAN nian.
Simeira Think Tanks ASEAN nian (ATTS) iha objetivu atu fornese plataforma ida ba komunidade think tank rejiaun nian atu troka hanoin, aprofunda kolaborasaun, no kontribui ba formulasaun rekomendasaun polítika sira kona-ba asuntu xave sira ne’ebé ASEAN hasoru.
Iha liña ho tema hosi Filipina nia prezidénsia ASEAN nian iha tinan ida-ne’e “Navega Ita-nia Futuru, Hamutuk” ATTS tinan ida-ne’e nian aborda oinsá ASEAN bele hametin ninia reziliénsia, relevánsia, no kooperasaun hodi navega ambiente globál ida ne’ebé sai dezafiante ba beibeik.
ASEAN harii iha loron 8 fulan Agostu tinan 1967, liuhusi Deklarasaun Bangkok. Timor-Leste ofisialmente sai membru plenu iha loron 26 fulan-Outubru tinan 2025, hodi aumenta totál membru sira ba nasaun 11.
Notísia relevante: Governu aprova rejime espesiál kontratasaun públika ba preparasaun TL sai Prezidénsia ASEAN 2029
Fonte: Antara

