DILI, 17 Marsu 2025 (TATOLI)-Governu da-sia liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), tinan ne’e apoiu orsamentu miliaun $2 ba Institutu Solidariedade Sosiál (ISS) hamutuk 38 iha territóriu.
Apoiu hirak ne’e formaliza liuhusi asina akordu entre MSSI ho ISS, ohin iha salaun MSSI Kaikoli.
Sentru komunitáriu, uma-mahon, orfonatu no ema ho defisiénsia sira mak sei sai benefisiáriu ba fundu miliaun rua.
“Ita-nia ISS hamutuk 39 mak aprezenta proposta, maibé institutu ida maka ekipa juri no observadór kansela tanba konteudu proposta hanesan kompeténsia ne’ebé ministériu haktuir, entaun ami sei hein hela instituisaun hodi hato’o nia argumentu”, Diretór Jerál MSSI, Florencio Pina, dehan nia iha salaun MSSI.
Hosi ISS 38, ekipa juri no observadór deside aloka 100% mak São João de Deus Laklubar ne’ebé tau matan ba ema moras mentál. Razaun mak osan ne’e bele atende maluk sira ne’ebé ho moras mentál.
Husi ISS 38, Uma-Mahon hamutuk sia ne’ebe ho nia osamentu $509.967,65. Ba Orfonatu hamutuk neen ho totál osan $282.147,86; Sentru Komunitária hamutuk 11 ho nia osan $660.233,68 no ba área defisiénsia iha 12 ho totál osan $547.650,82.
“Agora Sentru Komunitária 11 ne’e, hosi institutu sia maka ita hetan tulun liuhosi kooperasaun Ministériu Traballu Seguransa Sosiál, ne’ebé tinan lima ba kotuk ne’e deside ita apoia 70% no Portugál 30% maibé depois Ministra Traballu Solidariedade Portugál mai hateten Timor-Leste 50% no sira 50%. Nune’e kada osan ne’ebe Governu rua apoiu maka hamutuk $477.838,95″, nia dehan.
Nia dahan avaliasaun proposta sempre halo diskusaun, partisipa direta hosi ISS hotu-hotu bainhira sira aprezenta. Ekipa juri ho observadór hosi instituisaun haat hanesan PDHJ, Gabinete Asuntu Sosiedade Sivil no INDDICA.
Nune’e mós MSSI, Veronica dan Dores, hatutan akordu ne’e importante tanba bele apoiu ema ne’ebé laiha forsa.
“Ha’u vizita fatin lubuk ida ona, ne’ebe madre sira hanorin kapás, nune’e Governu presiza fó tulun”, ministra dehan.
Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosial, Mariano ‘Assanami’ Sabino, dehan ema mak potensia ba dezenvolvimentu nasionál tanba ne’e tenke investe osan iha ISS.
“Ema mak ita-nia riku soin, ita-nia potensia hodi lori Estadu ba oin. Maibé iha ema ne’ebé ho kondisaun diferente tanba ita lakohi ema ida iha kotuk, ita hakarak dezenvolve igual iha sosiedade Timorense. Ita iha rikusoin mina-rai maibé ita-nia rikusoin ne’ebé lori Nasaun ba oin mak ema ne’e. Tanba ne’e hakarak apresia ba madre, padre, individu ne’ebé fó nia tempu hodi atende orfonatu sira no ba servisu sosiál sira”, Assanami dehan.
Governu da-sia nafatin kompromete apoiu maske tinan ne’e orsamentu redús. Maibé nafatin esforsu hodi apoiu labarik ki’ik no orfonatu sira.
“Tanba ne’e ohin ha’u mai hasee madre, padre no komunidade ne’ebé tau matan ne’e katak imi mak aas’wain no parte importante ida, ne’ebé Governu sempre konta ho imi ba konstrusaun Estadu. Ba redusaun orsamentu tinan ne’e, ami esforsu no buka dalan iha Orsamentu Jerál Estadu 2026 nune’e bele kompleta hodi haree ba ita-nia orfanatu sira”, katak
Diretora Asosiasaun Esperansa, Madalena da Costa, hateten tinan ne’e asosiasaun hetan rihun $20. “Ha’u sente kontente no onradu tanba liuhosi prosesu lubuk ida mak ohin loron ami-nia asosiasaun ne’e bele hetan apoia hosi Governu liuhosi MSSI”, Madalena hateten.
Hosi orsamentu ne’e foku liuba programa feto ho labarik feto defisiénsia hasoru diskriminasaun hosi família. Nune’e, ninia parte prontu servisu ho Governu sei halo sensibilizasaun ba komunidade liuliu ba feto, labarik feto ho kondisaun defisiénsia iha munisípiu Bobonaru, Oekusi no Kovalima.
Notísia relevante: Orsamentu MSSI aprovadu, PN husu tau atensaun ba sidadaun vulnerável
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida