iklan

HEADLINE, SAÚDE

OMS enkoraja inan-feton sira halo triajen ba kankru serviks

OMS enkoraja inan-feton sira halo triajen ba kankru serviks

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste, Arvind Mathur. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 07 Abríl 2025 (TATOLI)—Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Arvind Mahur, enkoraja inan-feton sira atu halo triajen ba kankru serviks hodi prevene moras referidu.

“Kankru serviks ne’e problema globál ida no iha Timor-Leste, buat ne’ebé ami nota ona mak ema barak labele halo screening. Kankru serviks bele prevene, kura no halakon. Se ita bele halo intervensaun sedu, ita bele kura iha Timor-Leste,” Arvind Mathur dehan ba TATOLI iha nia kna’ar fatin, Kaikoli, semana kotuk.

Reprezentante ne’e reforsa tan, diagnóstiku sedu ajuda pasiente sira hodi halo tratamentu iha rai-laran.

“Triajen sedu ajuda hamenus transferénsia pasiente sira bá rai-li’ur. Teste ne’e hala’o iha tinan 2024 ba feto 500 to’o 700, no entre 8% no 10% hosi feto sira-ne’e hetan diagnóstiku kankru serviks,” Arvind informa.

Nia hatutan OMS servisu hamutuk ho Ministériu Saúde hodi dezenvolve planu estratéjiku ba kontrolu kankru serviks.

“Ita servisu hamutuk ho Ministériu Saúde no peritu sira hodi haree detesaun no prevensaun. Ministériu Saúde, estabelese sentru kolposkópia iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) ne’ebé  sei halo triajen ba kankru serviks. Iha tinan 2020, ita estabelese mós sentru kolposkópia iha Sentru Saúde Formosa no Tirilolo Baucau hodi halo triajen ba Papilomavírus Umanu (HPV-sigla inglés) liuhosi teste vagina.

Notísia relevante: MS-parseiru lansa fasilidade rastreiu ba tratamentu  kankru serviks iha Vera-Krúz

Nune’e, Ministériu Saúde servisu iha kooperasaun ho Governu Austrália estabelese ona tan sentru triajen ba kankru serviks iha Vera-Krúz.

“Governu halo hela esforsu sira hodi kria sentru onkolojia ida no sentru kuidadu paliativu ida iha unidade ospitál sira no iha intensaun atu habelar bá munisípiu sira,” nia afirma.

Reprezentante ne’e mós enkoraja katak doze ida hosi vasina ba labarik-feto sira ho tinan 11 bele livre hosi kankru serviks iha sira-nia moris.

“Vasinasaun ba labarik ho idade tinan 11 to’o 14, vasina HPV doze ida proteje ita ba moris tomak, sira presiza halo triajen ba prevensaun no kuidadu paliativu. Ami servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira hanesan Fundu Nasaun Unida ba Labarik (UNICEF-sigla ingles) no Ministériu Edukasaun hodi fornese vasina HPV ba labarik sira iha rai-laran,” nia konklui.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Xisto Freitas da Piedade

 

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!