DILI, 07 Abríl 2025 (TATOLI) – Timor-Leste sai uma-na’in ba reuniaun FreeBalance International Steering Committee (FISC) 2025 nian ne’ebé partisipa husi nasaun 14.
Enkontru FISC ne’e hala’o iha Palm Spring Hotel, Dili, ne’ebé sei realiza durante loron tolu hodi diskute kona-ba dezenvolvimentu sistema ne’ebé kada nasaun iha.
Iha abertura ba reuniaun ne’e, Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, heteten prezensa husi nasaun 14 ne’e hanesan demonstrasaun ida kona-ba kompromisu atu hadi’ak jestaun finansa públika, nu’udar nasaun ida, Timor-Leste iha ona kbiit transforma teknolojia nian atu apoia governasaun.
Xefe Governu dehan Timor-Leste sai uma-na’in ba sorumutu FISC nu’udar desizaun ida hodi reflete ba parseria ho FreeBalance no kompromete atu promove prátika jestaun finansa públika.
“Ami-nia parseria ho FreeBalance sai ona instrumentu iha viajen ida-ne’e, hodi fó fundasaun teknolojia ba ami, atu jere ami-nia finansa públika ho efetivu. Ida-ne’e fó dalan mai ita atu hametin ita-nia kapasidade Estadu nian no fó konfiansa ba ita-nia povu iha operasaun Governu nian”, Xanana dehan.
Nia subliña katak programa Governu ne’ebé aprova ona iha Jullu 2023, foka liu ba área prinsipál neen hanesan reforsa Estadu direitu demokrátiku, dezenvolvimentu kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura, dezenvolvimentu ekonómiku, konsolidasaun Governu no governasaun di’ak no kombate korrupsaun.
Ba Sistema Planeamentu Rekursu Governu FreeBalance (GRP, sigla inglés) apoia diretamente prioridade balun, liuliu iha governasaun di’ak no esforsu anti-korrupsaun.
“Orsamentu Jerál Estadu 2025 hamutuk millaun $2.617 reflete ita-nia vizaun estratéjiku atu harii sosiedade ida-ne’ebé próspera no justu liu. Sistema GRP ne’e importante tebes atu permite ita ezekuta no monitoriza orsamentu ne’e ho efisiénsia iha ministériu, departamentu no ajénsia 80, ne’ebé reprezenta nivel ierarkia haat iha ita-nia estrutura Governu nian”, dehan.
Implementasaun sistema GRP nian permite atu hadi’a efisiénsia husi prátika jestaun finansa públika nian tuir objetivu sira ne’ebé luan liu husi programa Governu nian. “Ida-ne’e hasa’e ona fluxu informasaun entre entidade Governu oioin, hodi asegura katak ita-nia rekursu finanseiru sira, bainhira aloka tuir ita-nia prioridade nasionál sira hetan monitorizasaun no kontabilidade ne’ebé di’ak”.
Tuir nia, jestaun finansa públika ne’ebé efetivu la’ós de’it funsaun administrativa ida, ne’e inklui planeamentu no orsamentu, kontabilidade no relatóriu, kontrolu internu, auditoria no supervizaun esterna. Sistema GRP mós fó dalan ba Parlamentu, sosiedade sivíl no povu Timor-Leste atu tau-matan di’ak liután.
Xanana mós realsa kona-ba benefísiu sira husi sistema Public Fincial Management (PFM) ne’e di’ak no efetivu no iha impaktu diretu ba povu nia moris.
Kona-ba sistema PFM ne’e iha buat lima mak ko’alia iha sistema ne’e mak kona-ba efetivu promove disiplina fiskál no sustentabilidade; hasa’e transparénsia no akontabilidade; hadi’a prestasaun servisu; hametin esforsu diversifikasaun ekonómika; no apoia esforsu anti-korrupsaun.
FreeBalance sei estabelese nia eskritóriu permanente iha Dili
Primeiru-Ministru mós kontente tanba empreza FreeBalance sei estabelese nia eskritóriu permanente iha Dili hafoin enkontru FISC ne’e.
“Ida-ne’e la’ós de’it hanesan espansaun ba operasaun negósiu nian, maibé hanesan aprosimasaun ida ba parseria no kompromisu FreeBalance nian ba Timor-Leste no rejiaun Ázia-Pasífiku.
Tuir nia, prezensa fízika ida-ne’e sei hasa’e kolaborasaun, fó apoiu tékniku imediatu liu no kria oportunidade ba transferénsia koñesimentu ne’ebé sei fó benefísiu ba funsionáriu públiku no povu.
Xanana akresenta sistema FreeBalance GRP sei kontinua hala’o papél sentrál iha reforma PFM, hodi fornese infraestrutura teknolojia ne’ebé presiza hodi implementa prátika PFM modernu.
“Ami mós iha kompromisu atu investe iha kapasidade funsionáriu públiku sira-nian atu uza sistema GRP ho efetivu no implementa prátika PFM ne’ebé di’ak. Ida-ne’e inklui programa formasaun, inisiativa fahe koñesimentu no oportunidade ba dezenvolvimentu profisionál”, nia adianta.
Iha fatin hanesan, Ministra Finansa, Santina Cardoso, hateten reuniaun FISC sei halo diskusaun téknika kona-ba dezenvolvimentu sistema ne’ebé kada nasaun iha. “Nune’e, bele fiar katak sira bele mai ho produtu ida ne’ebé di’ak liu, nomos bele utiliza iha nasaun idaidak tuir sira-nia nesesidade”.
Lembra Timor-Leste uza sistema FreeBalance hahú husi 2002, liuliu utiliza ba pagamentu. Iha 2012, Ministériu Finansa hamutuk ho empreza FreeBalance dezenvolve sistema no hahú kedas ho portál transparénsia ne’ebé Parlamentu Nasionál no públiku bele akompaña ezekuasaun orsamentál.
Prezidente no Diretór-Ezekutivu FreeBalance, Manuel Schiappa Pietra, hateten FreeBalance nu’udar empreza ida ne’ebé serbisu efetivu ho Governu liga ba ezekuasaun orsamentu sira.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




