iklan

BOBONARU, HEADLINE

VPM Assanami kolleta Ikan Nila hamutuk 9.425 husi Grupu Akuakultura Lotan

VPM Assanami kolleta Ikan Nila hamutuk 9.425 husi Grupu Akuakultura Lotan

VPM Assanami kolleta Ikan Nila hamutuk 9.425 husi Grupu Akuakultura Lotan, Aldeia Lotan, Suku Batugadé, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaru, sesta (02/Maiu 2025). Imajen TATOLI/ Natalino Costa

BOBONARU, 02 Maiu 2025 (TATOLI)—Vise Primeiru-Ministru (VPM) Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, Kolleta Ikan Nila hamutuk 9.425 ne’ebé haki’ak husi Grupu Akuakultura Lotan husi Aldeia Lotan, Suku Batugadé, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaru.

Grupu Akuakultura Lotan kompostu husi ema na’in-15, hahú estabelese kolam ikan iha Aldeia Lotan, iha 14 Dezembru 2024.

Akuakultura (kolam) ne’ebé Grupu Akuakultura Lotan estabelese hamutuk 31 ho medida ne’ebé lahanesan, balun 15×20 no balun 20×20. Grupu ne’e hetan apoiu orsamentu subvensaun públika husi Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária ho osan $21.000, ho fini ikan 40.000.

Assanami apresia inisiativa grupu referidu tanba maski grupu ne’e foin halo atividade akuakultura, maibé hatudu ona rezultadu sustenta ho ikan ne’ebé sira haki’ak, ikus bele kolleta hodi fó retornu ba sira no komunidade bele konsumu ikan.

Nia dehan, Governu sei apoia nafatin atividade akuakultura sira hanesan ne’e liuhusi fó formasaun ba sira atu kontinua jere no diversifika atividade ne’e, nune’e bele fó benefísiu ekonómiku ba komunidade Aldeia Lotan.

“Kuandu imi halo atividade sira hanesan ne’e, fó ona vantajen ba ita-nia povu. Imi eroi foun ba rai ida-ne’e tanba imi konsege prodús ai-han rasik hodi ita hahú redús dependénsia ekonómika husi rai-li’ur,” Assanami hateten liuhusi nia intervensaun bainhira hamutuk ho grupu ne’e kolleta Ikan Nila, sesta ne’e.

Nia husu ba joven sira husi Aldeia Lotan atu hamutuk fó apoiu ba Grupu Akuakultura Lotan nune’e bele diversifika ekonómika atubele fó retornu ekonómiku ne’ebé di’ak ba família no nasaun.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira, hateten apoiu ne’ebé Governu fó atu fasilita grupu ne’e nia sustentabilidade.

“Maibé, di’akliu mak grupu ne’e tenke hamriik metin nafatin. Aban-bainrua to’o Governu foun mai mós apoiu ida-ne’e komesa menus ona, komesa reduzidu ona. Tanba ne’e mak grupu ida-ne’e tenke hamoris no haboot liután grupu ida-ne’e,” nia fó hanoin.

Aleinde ne’e, Diretór Jerál Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Filipe Cardoso Vieira, relata Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitára apoia orsamentu subvensaun públika husi Orsamentu Jerál Estadu 2024 hamutuk $43.000 ba Munisípiu Bobonaru.

Nia dehan, Munisípiu Bobonaru iha postu haat iha suku ualu no aldeia 10 mak asesu ona subvensaun públika hodi haforsa atividade grupu sira iha suku laran to’o aldeia.

“Ita apoia ona grupu 23. Husi grupu 23 inklui mós Grupu Akuakultura Lotan. Ita apoia Grupu Akuakultura Lotan ho orsamentu $21.000. Husi osan ne’ebé mak ita apoia ne’e sira uza ba harii uma oinsá grupu bele halo servisu hodi tau-matan ba jestaun no sustentabilidade ba sira-nia atividade,” nia afirma.

Nune’e mós, Reprezentante Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Júlio Verdial Barros, husu ba Autoridade sira iha Balibó no Atabae atu apoiu nafatin Grupu Akuakultura Lotan nune’e ikan ne’ebé sira prodús bele iha sustentabilidade.

Nia mós husu ba Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária atu kontinua apoiu grupu referidu no grupu akuakultura sira seluk iha Bobonaru, nune’e bele fó benefísiu ekonómiku ba komunidade iha Bobonaru.

Entretantu, Xefe Ekipa Grupu Akuakultura Lotan, Andreas Bere, sente orgullu tanba Governu apoiu ona sira-nia grupu.

“Ba programa ida-ne’e ami grupu sente orgullu tebes tanba uluk atividade ida-ne’e ami halo maibé ami nia kbiit la to’o, maibé liuhusi apoiu orsamentu husi IX Governu liuliu parte Ministériu Dezenvolvimentu Rurál ami bele loke ami-nia atividade,” nia dehan.

Andreas promete katak Grupu Akuakultura Lotan sei la to’o iha-ne’e de’it maibé bá-oin sei espansa nia atividade hodibele fó benefísiu ba komunidade iha Suku Batugadé.

“Ohin ita konsege kolleta ikan iha kolam neen no husi ne’e ami hetan osan barak. Ida-ne’e ami kontente. Bá-oin ami sei ko’alia hamutuk hodi buka ko’alia ho eskola sira para fornese ikan ba merenda eskolár nune’e ami-nia atividade bele kontinua la’o,” nia haktuir.

Jornalista: Natalino Costa

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!