DILI, 13 Maiu 2025 (TATOLI)-Universidade Hasanuddin (UNHAS) Makassar hato’o ona kompromisu atu sai parseiru estratéjiku ba Timor-Leste hodi dezenvolve rekursu umanu liuhosi ensinu superiór.
Reitór UNHAS, Prof. Dr. Jamaluddin Jompa, hatete durante konferénsia imprensa iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Komoro hafoin vizita akadémika ba instituisaun lubuk ida iha Timor-Leste.
“Hanesan viziñu ne’ebé besik liu, ami sente ami iha obrigasaun morál no intelektuál atu buras hamutuk. Tanba viziñu sira maka família”, dehan Jamaluddin, tersa ne’e.
Liuhusi programa bolsu estudu pos-graduasaun ne’ebé dirje ba dosente, funsionáriu edukasaun nian, no estudante husi universidade hotu iha Timor-Leste. Kompromisiu ne’e hatete ona iha tinan tolu ikus ne’e.
Nia dehan totál estudante Timoroan ne’ebé estuda iha UNHAS hamutuk 74, kompostu husi estudante doutoramentu hamutuk 44 no mestradu 30. Programa ida-ne’e hala’o tuir planu bolsa estudu parsiál UNHAS.
Jamaluddin subliña kualidade nafatin prioridade aas liu. “UNHAS la’ós universidade ne’ebé riku liu, maibé ami determinadu atu fó buat ne’ebé di’ak liu. Tanba, edukasaun hanesan investimentu ida ba tempu naruk ne’ebé iha impaktu ba moris tomak”, nia hatete.
Nia dehan kolaborasaun ida-ne’e la limita de’it ba aspetu edukasaun formál, maibé mós sai hanesan ponte diplomasia entre nasaun sira. Relasaun povu ba povu kontinua hametin liuhosi prezensa estudante Timor-Leste iha UNHAS ne’ebé sai mós nu’udar embaixadór nasaun nian.
“Ami hakarak harii relasaun família ne’ebé besik liután, la’ós de’it relasaun akadémika. Ida-ne’e hanesan investimentu sosiál no kulturál ida”, dehan Reitór UNHAS.
Iha vizita ne’e, Jamaluddin mós hasoru malu ho funsionáriu altu lubuk ida iha Timor-Leste, inklui Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino, Vise-Ministra Saúde, Ministru Ensinu Superiór, no Ministru Ensinu Primáriu no Sekundáriu.
Memorandu entendimentu (MoU) mós asina ona hodi hametin kooperasaun entre setór sira, liu-liu iha área saúde, siénsia, teknolojia, no formasaun profesór sira.
UNHAS subliña sei mantein nafatin padraun akadémiku internasionál sira. Ba programa mestradu, rekizitu valór mínimu maka 2.75, enkuantu ba programa doutoramentu mínimu maka 3.0. Profisiénsia iha lian-inglés mós hanesan rekizitu graduasaun nian.
Maibé, UNHAS mós subliña importánsia hosi aprosimasaun umanitária ida. “Ami realiza katak estudante ida-idak iha nia dezafiu rasik. Entaun ami mai ho aprosimasaun pesoál no família, atu nune’e prosesu aprendizajen la’ós de’it akadémiku, maibé mós emosionál”, dehan nia.
UNHAS fó hanoin ba Timoroan atu haree edukasaun nu’udar investimentu ba tempu naruk. Nia enkoraja jerasaun foun sira atu kontinua ensinu superiór nu’udar forma kontribuisaun loloos ida ba harii nasaun.
UNHAS mós loke espasu kooperasaun ho patrosinadór oioin husi governu Indonézia, governu Timor-Leste, ba família sira nu’udar forma apoiu ba espíritu aprendizajen nian. Programa ne’e hein atu sai hanesan modelu ida ba kolaborasaun edukasionál ne’ebé sustentável entre nasaun sira, ho objetivu forma rekursu umanu superiór ne’ebé prontu atu harii nasaun.
Reprezentante UNHAS iha Timor-Leste, Lucio Marçal Gomes, hatete entusiazmu ba programa bolsu estudu ne’e aas tebes.
“Ami hasoru malu ona ho Vise Primeiru Ministru, Mariano Assanami Sabino, no reprezentante universidade 19. Agora iha ona ema na’in 74 mak estuda iha UNHAS. Ami sei loke tan bolsu estudu iha fulan-Agostu nia laran”, Lucio dehan.
Nia hatutan programa ne’e nakloke no inkluzivu, ho esperansa atu to’o ba timoroan barak liután iha futuru.
Notísia relevante: Universidade 23 iha Indonézia oferese bolsa estudu ba timor-oan 200
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida